W. PETRITSCH I AUSTRIJA I HRVATSKA VIDE POTREBU DA POSLOVNO OKRUŽENJE POSTANE POVOLJNIJE
Wolfgang Petritsch, austrijski diplomat i političar, čelnik Zaklade Marshallov plan i član Savjetodavnog odbora SEEBDN-a, danas govori na poslovnoj konferenciji ‘Zajednički do napretka’ u Zagrebu
Za austrijske tvrtke u RH i hrvatske u Austriji velike su mogućnosti bazirane na povijesnim vezama i budućim potencijalima
Austrijski diplomat i političar Wolfgang Petritsch čovjek je bogate i plodne biografije u kojoj je nanizao odgovorne funkcije i pozicije u svojoj zemlji, Europi i svijetu. U našoj je široj javnosti možda najpoznatiji po tome što je bio visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH u Sarajevu i član Međunarodne komisije za sukcesiju imovine bivše SFRJ. Danas je predsjednik Zaklade Marshallov plan u Austriji i član Savjetodavnog odbora SEEBDN, tj. Mreže poslovnog razvoja jugoistočne Europe, koja danas, u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) i Euroherc osiguranjem u Zagrebu u sjedištu Euroherca priređuje prvu poslovnu konferenciju za ovu regiju, naslovljenu ‘Zajednički do napretka’. Petritsch je moderator panela Nacionalnoregionalnomeđunarodno, o uspjesima i iskustvima austrijskog modela poslovnog razvoja.
Na konferenciji o brendovima i korporativnoj izvrsnosti jugoistočne Europe, njenoj makroekonomskoj perspektivi i mogućnostima govore čelnici SEEBDNa, HUPa i austrijskih i hrvatskih kompanija, ministri iz Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, stručnjaci, konzultanti. Petritsch za Poslovni dnevnik objašnjava koji su ciljevi SEEBDNa, kakvi su odnosi Hrvatske i Austrije, govori o gospodarskim kretanjima, rizicima od nove recesije...
Što SEEBDN radi na podršci jugoistočnoeuropskih gospodarstava? Što nudi da bi ovdašnji poduzetnici bili vidljiviji i učinkovitiji?
SEEBDN je mlada i aktivna poslovna organizacija osnovana 2018. i već je postigla ambiciozan cilj osiguranja regionalnog umrežavanja za sve vrste poslovnih pothvata. To je doista neovisna inicijativa za sve zemlje ove jugoistočnoeuropske regije, uključujući Zapadni Balkan, kao i Austriju i Njemačku. Cilj je povezati ljude, poslove i ideje, a u svom kratkom postojanju SEEBDN je već postigla značajan uspjeh. Format koji zovemo Business Circle (Poslovni krug) je idealan za zbližavanje uglednih poslovnih ljudi i donositelja odluka sa zainteresiranim partnerima oko tema širokog raspona od sigurnosne politike, regionalne suradnje i gospodarskog razvoja, i to sve u opuštenoj i prijateljskoj atmosferi. Prvi je Poslovni krug održan u ožujku ove godine u Beču, nakon čega je išla konferencija s Crnom Gorom u fokusu; ovog listopada SEEBDN je na konferenciji ugostio i premijera Sjeverne Makedonije Zorana Zaeva koji je okupio ministre zadužene za gospodarske i ekonomske poslove, a odonda je mreža u suradnji s Vienna Insurance Groupom, jednim od najuspješnijih austrijskih osiguravatelja.
I sad, evo, SEEBDN organizira svoju prvu konferenciju u Zagrebu, danas, u partnerstvu s HUPom i Euroherc osiguranjem. Namjera je na skupu informirati sudionike iz regije o aktualnim ekonomskim kretanjima i dati poduzetnicima, poslodavcima, menadžerima, direktorima i stručnjacima mogućnost slobodne i ažurne razmjene informacija o važnim temama.
Austrija je jedan od najvećih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske. Gdje su prilike za širenje suradnje, u kojim područjima austrijski ulagači mogu naći nove šanse?
Odnosi između naših dviju zemalja ne mogu biti bolji. Austrija cijeni dobrosusjedsko ponašanje Zagreba i brojne mogućnosti ulaganja i podrške hrvatskom gospodarstvu. Tijekom godina Hrvatska i Austrija uspostavile su winwin situaciju
Što je vaša poruka vladama i javnosti u regiji, kako da se nose s izazovima političkih ekstrema i strahovima od demokratskog kolapsa koji prijete stabilnosti?
Regija jugoistočne Europe ima nedavnu prošlost tragičnih sukoba i teških transformacija. Protekle godine su na mnogo načina donijele značajan napredak. Hrvatska je sada članica EU i uskoro će preuzeti rotirajuće predsjedavanje Europskom unijom. Smatram da bi Zagreb trebao iskoristiti ovu sjajnu priliku na čelu Europe i pružiti ruku susjedima koji još nisu u EU. Nakon što se Francuska usprotivila Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, teško će biti uvjeriti građane da bi ipak trebali nastaviti put prema ekonomskim i političkim reformama. Osobno smatram da je intenziviranje regionalne suradnje najbolji način za prevladavanje sadašnjeg zastoja. Regija se mora još više približiti i prevladati nasljeđe prošlosti kako bi se otvorila vrata za više regionalne trgovine i suradnje na svim poljima. Regionalna integracija kroz još uvijek postojeće podjele preduvjet je za značajniju ulogu zemalja JIE u EU. koja postaje još bolja nakon što je Hrvatska ušla u EU. Sada nismo samo regionalni partneri, već članice najvećeg tržišta na svijetu.
Postoji širok izbor mogućnosti utemeljenih na povijesnim vezama i budućim potencijalima, kako za austrijske tvrtke u Hrvatskoj, tako i za hrvatske u Austriji. Uvjeren sam da će panelisti i govornici iz Austrije podijeliti s publikom vrijedan uvid u mogućnosti i izazove poslovanja u Hrvatskoj. A siguran sam da će to učiniti i hrvatski panelisti.
Koje su najveće prepreke većim investicijama?
Ne ulazeći previše u detalje, pretpostavljam da oba gospodarstva, i austrijsko i hrvatsko, dijele mnogo izazova kad je riječ o legislativi, potrebi za povoljnijim i prijateljskim poslovnim okruženjem, poreznoj situaciji i uslužnoj industriji koja gosta stavlja u centar zbivanja.
Kakvim vi vidite položaj Hrvatske u europskim gospodarskim tokovima? Što može i treba biti poboljšano?
Kako dolazim iz Austrije koja je članica EU od 1995., znam koliko dugo treba da se u potpunosti iskoriste mogućnosti koje nudi članstvo u EU. Prilike su ovdje, ali treba ih iskoristiti. Baš je nedavno Revizorski sud EU objavio izvješće koje jasno pokazuje da najnovije članice EU poput Hrvatske tek trebaju bolje iskoristiti sredstva EU fondova. Prema statistici, mnogo više novca moglo bi doći iz Bruxellesa da je postojao profesionalniji sustav povlačenja. Hrvatska spada u skupinu država članica EU koje ostvaruju samo 10 do 20 posto namjenskih sredstava. S druge strane, Austrija je blizu 50 posto. Dakle, postoji prostor za napredak. Austrijske odvjetničke tvrtke poput Lansky, Ganzger & Partner, koja sudjeluje na zagrebačkoj konferenciji, imaju dugo i uspješno iskustvo u pružanju pomoći vladama i tvrtkama u Bruxellesu.
Kao osoba bogate političke i poslovne karijere i iskustva, mislite li da se Europa i svijet približavaju novoj recesiji, kako sve češće upozoravaju određeni eksperti?
Doista ima puno upozoravajućih signala za našu ekonomiju u Europi. Mnogi dolaze od globalnih poremećaja poput trgovinskog rata SADa i Kine ili eskalirajućeg sukoba na Bliskom istoku. Ali, ono što bi nas najviše trebalo zabrinjavati je trajna unutarnja kriza u EU. Nakon tri godine Brexit još uvijek nije riješen; svi ćemo osjetiti njegove ekonomske i trgovinske posljedice. Stoga će biti važno da nova Europska komisija s predsjednicom, njemačkom političarkom Ursulom von der Leyen, krene sa snažnim programom političkih reformi i prevlada trenutačne podjele unutar Unije. Gospodarska situacija Austrije je i dalje prilično pozitivna, ali moja je zemlja jednako ovisna o globalnom i europskom razvoju kao i svi naši susjedi. Moramo shvatiti da će se samo snažna i vitalna Europa ujedinjeni kontinent moći suočiti s izazovima globaliziranog svijeta.v
MNOGO VIŠE NOVCA MOGLO BI DOĆI IZ EU DA JE POSTOJAO PROFESIONALNIJI SUSTAV POVLAČENJA. HRVATSKA OSTVARUJE SAMO 10-20% NAMJENSKIH SREDSTAVA