Digitalnih tehnologija i gospodarske utječe i na kvalitetu života građana
Na određene servise, smanjile su se gužve i neproduktivno gubljenje vremena
Unatoč tome prijepori oko otvaranja radnih mjesta postoje svugdje pa i u Čakovcu, a s time se slaže i profesor Strahonja. Kako je istaknuo, mnogi poslovi i radna mjesta će nestati kao rezultat automatizacije procesa, uvođenja samoposlužnih usluga i slično.
Poslovi budućnosti
“To se već danas odnosi na maloprodaju, šalterski rad, posluživanje strojeva, promet i logistiku. S druge strane, digitalna transformacija donosi i donosit će nove poslove i struke. Primjer
su moderatori društvenih mreža, analitičari velikih podataka, specijalisti za marketing u oblaku, menadžeri korisničkog iskustva, glumci u virtualnoj stvarnosti itd. Sve su to poslovi budućnosti, za koje prije nekoliko godina nismo znali, koji već danas donose nova radna mjesta, posebno tamo gdje žive obrazovani i marljivi ljudi, kao što je Čakovec’’, dodao je.
Ono što je s druge strane glavna prednost digitaliziranja usluga jest ušteda, a odnosi se na uštedu novca, ljudskog rada i drugih resursa. Te uštede se ne postižu same po sebi, a rezultat su osmišljenog postupka digitalne transformacije. ‘’Pritom nije dovoljno promijeniti kako nešto radimo, nego je nužno preispitati što radimo i zašto radimo, u protivnom ćemo dobiti loše poslovne modele i procese, samo digitalizirane’’, rekao je Strahonja. Digitalna Hrvatska neposredno se ukrštava i s konceptom pametnog grada, a on podrazumijeva digitalizaciju tradicionalnih usluga i novih usluga na temelju interneta stvari, suvremenih komunikacija i drugih tehnologija. Preduvjeti za to su odgovarajuća infrastruktura i platforme, a kako govori Strahonja, potrebna je i primjena odgovarajuće metodologije u osmišljavanju, dizajnu i integraciji aplikacija i sustava te prije svega sposobni ljudi, otvorenost, transparentnost i politička volja.
“Iako postoji mnogo definicija digitalne transformacije od kojih neke stavljaju naglasak na tehnologiju, druge na organizaciju ili nove poslovne modele, činjenica je da su za digitalnu, kao i svaku drugu transformaciju odnosno preobrazbu, po mogućnosti na bolje, ključni ljudi, njihova znanja, vještine, kompetencije, interakcije. U Tehnološkoinovacijskom centru Međimurje velik naglasak stavljamo upravo na olakšavanje dostupnosti novih znanja kroz edukacije, konferencije, meetupove i druge oblike učenja”, ističe direktor centra Ivan Plačko u napominje kako je uz usvajanje novih znanja iz niza tehnoloških i poslovnih područja, to uvijek dobra prilika i za upoznavanje sa stručnjacima i kolegama što omogućuje dogovaranje novih projekata ili upoznavanje s uspješnim primjerima i može biti motivacija za pokretanje ‘digitalne transformacije’ svojeg poslovanja.
“U gotovo deset godina koliko je prošlo od početka našeg rada, organizirali smo niz edukacija iz tehnoloških područja, dok smo kroz projekt DIGITRANS fokusirano radili na edukaciji poduzetnika u korištenju niza alata koji im olakšavaju kretanje smjeru inovacije svojeg poslovnog modela korištenjem punog potencijala digitalnih tehnologija. Nije za zanemariti ni naša inkubacijska aktivnost kojom smo pomogli u prvim koracima više od 60 poduzeća od kojih gotovo sva svoje poslovanje temelje na korištenju digitalnih tehnologija. Radi se ponajviše o informatičkim poduzećima koja razvijaju ‘digitalne’ proizvode i usluge”, kaže Plačko. Trenutno je u centru inkubirano 40 poduzeća s oko 120 zaposlenika, uz široku mrežu vanjskih suradnika i partnera koji su na neki način povezani s TICMom. Navedene brojke navode na zaključak da se vjerojatno radi o najvećoj koncentraciji znanja iz područja digitalnih tehnologija u Međimurju i čini ih u neku ruku stjecištem – hubom. U tom smjeru se razvijaju dalje kroz povezivanje s partnerima iz Varaždina i Koprivnice u Digitalni inovacijsku hub Sjever, iliti DIH North.
Iskoristiti potencijal
s oko 120 zaposlenika je trenutno inkubirano u u Tehnološkoinovacijskom centru Međimurje
“Digitalne inovacije određuju značajan dio života svih članova suvremenih društava u tolikoj mjeri da je evidentna korelacija razine primjene digitalnih tehnologija i gospodarske razvijenosti određenog društva. Štoviše, suvremena društva je nemoguće
Projekt DIGITRANS je počeo s provedbom 2017. godine i trajao je dvije i pol godine što se poklopilo s cijelim hypeom oko digitalne transformacije. Kroz projekt se, zajedno s ostalih 14 partnera iz 7 država Dunavske regije, željelo demistificirati pojam i približiti alate koji će omogućiti poduzećima da krenu putem unaprjeđenja svojih poslovnih modela korištenjem punog potencijala digitalnih tehnologija. Razvijena je metodologija kojom se ovaj proces strukturira, u čemu su aktivnu ulogu imali partneri s Fakulteta organizacije i informatike iz Varaždina, osmišljeni su alati i predlošci koji su svi dostupni na online platformi digitrans.me. zamisliti bez posvemašnjeg oslanjanja na digitalne informacijske servise i infrastrukturu koja omogućuje pristup informacijama u stvarnom vremenu sa skoro svake lokacije. Ovakva sraslost društva i tehnologije rezultira ogromnom količinom tzv. digitalnih inovacija, tj. novim proizvodima i uslugama koje bez ove ‘digitalne’ infrastrukture ne bi bili ni zamislivi, a koje nastaju u sve većem obimu i utječu na svakodnevni život u sve većoj mjeri. Promjene su toliko sveopće da teorija još uvijek malo kaska u objašnjavanju što se to trenutno događa i koje su očekivane trajne posljedice ključnih trendova”, objašnjava Plačko i napominje kako i kod svake značajne promjene, ima i negativnih posljedica, no u totalu o ljudima ovisi hoće li znati iskoristiti potencijal koji je stvoren pojavom cijele nove infrastrukture za poboljšanje kvalitete života.
Koncepti pametnih gradova i industrije 4.0, ako se primjenjuju promišljeno, mogu značajno doprinijeti kvaliteti života građana, odnosno kvalitetnijem vođenju poduzeća. U svakom aspektu života smislena primjena digitalnih tehnologija može dati, i već daje, mjerljive blagodati. ❖