Iako smo napravili dosta pozitivnog,
Napredak U Državnu informacijsku strukturu uloženo je više od 1,3 milijarde kuna od početka korištenja EU fondova, ap
U Čakovcu je održana konferencija Digitalna poslovna Hrvatska na kojoj se rapravljalo o benefitima digitalizacije u svim sektorima
Kako iskoristiti digitalizaciju i koje digitalne mogućnosti su nam na raspolaganju teme su o kojima se raspravljalo na konferenciji Digitalna poslovna Hrvatska – digitalna transformacija međimurskog gospodarstva, održanoj u čakovečkom Tehnološkoinovacijskom centru Međimurje.
Poslovni dnevnik i Večernji list zajedno kroz konferencije, predavanja i panele žele progovarati o benefitima digitalizacije, ali demistificirati taj pojam kroz stvarne brojke i primjere u realnom sektoru i u lokalnoj i državnoj upravi, istaknuo je u pozdravnom govoru Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika. “Želimo poslati poruku da je digitalizacija puno više od računala u uredu, a time i potaknuti državu i lokalnu zajednicu da krenu naprijed”, istaknuo je Nišević
Prema podacima Ministarstva uprave, u Međimurju je u sustav eGrađani prijavljeno oko 20.000 građana što je više od hrvatskog prosjeka, no za nas još uvijek nedovoljno jer smatramo da imamo više potencijala, naveo je župan Međimurske županije Matija Posavec te pritom istaknuo da je njihova želja, pa i cilj, da idu naprijed i uhvate korak s vremenom kako bi iznjedrili najbolja moguća rješenja na institucionalnoj razini, ali i sa stanovništvom i mentalitetom građana. “Digitalizacija je ključna za budućnost i želimo je usmjeriti na naše gospodarstvo i obrazovni sektor”, rekao je Posavec i pritom podsjetio da će prelaskom poslova Ureda državne uprave na Županiju 1. siječnja 2020. godine javna uprava postati još efikasnija. “Pojednostavit ćemo proces usluga na korist naših građana kako bismo s dvatri klika u svoja četiri zida zamijenili čekanje u redovima i rješavanje birokratizacije”, poručio je župan.
Je li digitalna transformacija prolazni trend ili stvarna potreba naziv je predavanja koje je održao prof. dr. sc. Vjeran Strahonja s Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu. Na početku je podsjetio kolika se količina događaja dogodi u jednoj minuti u virtualnom svijetu. “Svakodnevno bilježimo ubrzanje. Ako pogledate Netflix, 2017. godine bilo je 70 milijuna događaja u minuti, a danas, 2019. godine, riječ je 700 milijuna pregledanih sadržaja u isto toliko. Za najveće svjetske platforme trebalo je tričetiri godine da sustav dosegne 50 milijuna korisnika”, naveo je Strahonja.
Digitalna transformacija je sveobuhvatna transformacija poslovanja s ciljem da se iskoriste sve prednosti i prilike suvremenih digitalnih tehnologija i njihova utjecaja na društvo, uzimajući u obzir budućnost, definicija je profesora Strahonje, koji ističe da nije riječ samo o automatiziranom procesu i jednom digitalnom proizvodu ili usluzi, već kontinuiranom i strateškom poboljšanju poslovanja primjernom digitalnih tehnologija. “U tom je sustavu posebno važna strategija poboljšanja, pronalaženje inovativnih poslovnih modela i procesa te stvaranje nove dodane vrijednosti za organizacije, kao i često zaboravljena komponenta korisničkog iskustva. Digitalna transformacija postoji u poslovnom, ali i svim drugim područjima poput javnog sektora, nevladinih organizacija i u svakodnevnom osobnom životu. Neke inicijative su postale sinonim za digitalnu transformaciju, npr. Industry 4.0 u području industrije. Digitalna transformacija nastavit će se pod kojim god imenom”, naveo je Strahonja i dodao da Europska unija u digitalizaciji vidi priliku i potencijal za rast društva.
Drugo predavanje obuhvatilo je temu eGrađana i digitalizacije društva, o čemu je govorio Božo Zeba, načelnik Sektora razvoja digitalne infrastrukture i usluga u javnom sektoru.
Svijet je postao globalno selo
“Pitanje je gdje smo u digitalizaciji. Podatci pokazuju da HR indeks digitalnog gospodarstva i društva iznosi 47,4 i da smo na 20. mjestu ove godine, što je za dva mjesta više nego prošle. Dakle, učinili smo puno pozitivnog, digitaliziramo i ulažemo, premda se često govori da kasnimo za drugima. Moramo biti oprezni s digitalizacijom, ali važno je imati svijest o ljudskom društvu da ne odemo u krajnost. Svijet je povezaniji i postao je globalno selo, e-kompetencije danas su nova pismenost i lokalno stanovništvo potičemo da postanu eGrađani, no pojavile su se i lažne vijesti i dezinformacije, nepoželjno komuniciranje putem interneta, posebno društvenih mreža, posebno kibernetička sigurnost i brojne prijevare”, rekao je Zeba.
U Državnu informacijsku strukturu uloženo je više od 1,3 milijarde kune od početka korištenja fondova EU, apsolvirano je skoro 20 posto sredstava i pokrenuto 40ak projekata, a svaki dan raste broj korisnika sustava eGrađani.
Zeba je spomenuo i projekt Centar dijeljenih usluga, državni Cloud koji vodi Ministarstvo uprave u suradnji sa Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva i Agencijom za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama APIS IT. Riječ je projektu vrijednom 362 milijuna kuna, od čega je 85 posto financirano iz sredstava EU, a 15 iz državnog proračuna.
“Centar dijeljenih usluga poboljšat će razvoj platformi kao što su eGrađani i nove platforme ePoslovanja koje su također u planu za razvoj do kraja ove godine”, zaključio je. U sklopu konferencije održana je i panel disku
INFORMATIZACIJA VODI DO TOGA DA LJUDI PAMETNIJE KORISTE SVOJE RADNO VRIJEME
Damir Kolmanić Axiom
EUROPSKA UNIJA U DIGITALIZACIJI VIDI PRILIKU I POTENCIJAL ZA RAST DRUŠTVA
Vjeran Strahonja FOI