Zakon o strancima kasni, i to na štetu gospodarstva
Obrtništvo Iako je s odmicanjem sezone obrtnika manje, na godišnjoj razini porast od 1,5% upućuje na oporavak
Uvjeti koji su predloženi takvi su da ih obrtnici teško mogu ispuniti, što bi za njih značilo novu i vrlo ozbiljnu prepreku poslovanju
Uobrtu je krajem rujna zatvoreno 9139 radnih mjesta u odnosu na kolovoz, od čega se oko 75% odnosi na dvije djelatnosti izrazite sezonalnosti (pružanje smještaja i usluživanja hrane i trgovina). Uz tradicionalni pad broja obrta kako turistička sezona odmiče kraju, podaci DZSa potkrjepljuju da se radi o sezonskim obrtima koji svoja vrata zatvaraju do sljedeće sezone, pa je znakovitije pratiti porast broja obrta u odnosu na isti period 2018. U rujnu je u obrtu bilo 182.390 zaposlenika (4,8%), no na godišnjoj razini više ih je za 1,5% (oko 2500). Iz toga je razvidno da se obrtništvo oporavlja, iako su prema predsjedniku Hrvatske obrtničke komore Dragutinu Ranogajcu, svi obrtnici pogođeni nedostatkom kvalificirane radne snage. HOK već niz godina upozorava da se bez temeljitog i sustavnog pristupa ovom problemu neće naći rješenje, dok su kvote bile nužna mjera i jedino moguće kako obrtnici ne bi zatvorili vrata obrta.
“U pripremi je novi Zakon o strancima koji bi trebao ukinuti kvote i pojednostavniti zapošljavanje stranaca. No uvjeti koji su predloženi u nacrtu takvi su da će ih obrtnici teško moći ispuniti. To bi za njih značilo novu i vrlo ozbiljnu prepreku poslovanju, s čim nikako nismo zadovoljni. Isto tako, žao nam je što se kasni s donošenjem zakona, pa ćemo se još neko vrijeme baviti onime što je prethodno moglo i trebalo biti riješeno, a na štetu hrvatskoga gospodarstva”, kaže Ranogajec dodajući da je od početka jasan njihov stav da se ovaj problem prvenstveno treba rješavati korištenjem potencijala nezaposlenih domaćih radnika. Rješenje se nalazi u adekvatnom obrazovanju domaćeg kadra, pa on navodi da je MINGO, na inicijativu HOKa, osigurao dvostruko veći iznos stipendija za učenike, koji se školuju u obrtničkim zanimanjima u Jedinstvenom modelu obrazovanja (porast sa 750 kn na 1500 kn), kao i troškove naknade majstoru mentoru kojem se može dodijeliti 60.000 kn, tj. dvojici mentora 120.000 kn te trojici ili više mentora 180.000 kn. Tvrdi da će se tako sigurno podići kvaliteta obrtničkih zanimanja, a učenici će biti prije zapošljivi i spremni za tržište rada. ❖
S VEĆIM STIPENDIJAMA I NAKNADAMA MENTORIMA PODIĆI ĆE SE KVALITETA OBRTNIČKIH ZANIMANJA
Dragutin Ranogajec predsjednik HOK-a