Treba izaći iz komfor zone i početi razmišljati izvan okvira

Michael Georg Müller, predsjednik Uprave Raiffeisenbank Hrvatska, ističe da akademsko usmjerenje više nije toliko važno jer dodatna znanja ili vještine pojedince čine konkurentnijima na tržištu

Ono što je svakako bitno kod mladih stručnjaka je mogućnost brze prilagodbe trenutnoj situaciji, ističe prvi čovjek RBA Hrvatska

SMichaelom Georgom Müllerom, predsjednikom Uprave Raiffeisenbank Hrvatska, razgovarali smo o dodatnim znanjima i vještinama koja mladima omogućavaju da se bave većim brojem zanimanja, važnosti formalnog obrazovanja te benefitima koje polaznicima donosi AmCham Talents program.

Visoko obrazovanje više nije iznimka, a opet čini se kako tržište postaje zasićeno nekim zanimanjima. Postoji li danas sinonim za talent i odabir pravog studijskog usmjerenja?

Znanja, vještine pa i samo obrazovanje se danas uvelike razlikuju od onog kako je to izgledalo prije svega deset godina. Nažalost, u Hrvatskoj danas ne možemo govoriti o zasićenosti tržišta određenim zanimanjima, jer smo zbog velikih negativnih trendova u demografiji u deficitu s velikim brojem zanimanja, počevši od obrtničkih zanata, pa sve do stručnjaka u informacijskim tehnologijama.

Zajedničkog nazivnika kod talenata i studija po meni nema, ali ono što je svakako bitno kod mladih stručnjaka je mogućnost brze prilagodbe trenutnoj situaciji. Izlazak iz komfor zone, želja za „korakom više“, primjena agilnog i adaptivnog načina rada te brzo usvajanje znanja je ono što čini razliku između prosječnog radnika i talenta. Smatram da akademsko usmjerenje više nije toliko važno, koliko je to slučaj ranije bio. Naime, danas smo svjedoci kako, primjerice, ekonomisti završavaju stručne edukacije koje im omogućavaju da se bave zanimanjima ili radom koji nije vezan uz njihovo formalno obrazovanje. Svaka dodana vrijednost, dodatna znanja ili vještine, pojedincima otvaraju nebrojene prilike te ih čine neizmjerno bogatijima i konkurentnijima na tržištu rada, što smatram da je puno važnije od samog formalnog obrazovanja.

Danas je naglasak na interdisciplinarnosti, a sve češće i na interdisciplinarnim osobama u odnosu na timove. Koji je put do integralnih znanja i je li to svojevrstan presing na mlade ljude?

Prilagodba određenom načinu rada je svakako izazov. Mi smo u RBA prije godinu i pol pokrenuli pilot projekt, te fizički izdvojili timove i pojedince na posebnu lokaciju, kako bismo polako usvojili agilni pristup i adaptivni način rada u cijeloj organizaciji. Iskreno, mislili smo da će taj projekt trajati duže nego što je on uistinu trajao.

Naime, timovi i pojedinci su se toliko brzo prilagodili novom načinu rada, da smo već prve godine projekta počeli uvoditi promjene u cijeloj organizaciji, te smo danas banka koja radi po agilnoj metodologiji i na adaptivni način.

Tako da bih rekao da presinga nije bilo. Ljudi pozitivno reagiraju na prilike da rade u interdisciplinarnom timu i budu izloženi različitim znanjima.

Napokon smo od velike trome organizacije, postali brzi, učinkoviti i u realnom vremenu udovoljavamo tržišnim trendovima.

Ističete se kao poslodavac koji financira i sufinancira visoko obrazovanje svojih zaposlenika, a možemo reći da se tu radi o win-win situaciji. Koji su rezultati za obje strane?

Kada kroz sufinanciranje poslodavac pruži podršku djelatniku u namjeri da kroz visoko obrazovanje podigne svoju razinu kompetentnosti, bolje se povezuje sa svojim djelatnicima. Rezultat su zadovoljni djelatnici, što je svakom poslodavcu jedan od glavnih ciljeva.

Glavni ste sponzor AmCham Talents programa, a možemo reći da njihov program iz godine u godinu prati tržišne trendove. S obzirom na to, što biste izdvojili najkorisnijem za mlade sudionike, po čemu je AmCham Talents poseban?

Naši zaposlenici koji su bili sudionici AmCham Talents programa nam se svake godine vrate s povratnom informacijom o tome koliko im je bilo korisno susresti se s mladim profesionalcima iz drugih sustava i industrija te čuti stvari koje im omogućavaju sagledavanje vrlo široke slike poslovanja, pogotovo van njihovih domena rada.

Najkorisnije za mlade sudionike programa sigurno je networking, proširivanje perspektive i bolje razumijevanje ukupnog poslovnog konteksta.

Tehnologije i globalno tržište samo su neki od izazova, ali i tema koje pokriva AmCham Talents program. Kako mladima prezentirati te trendove i učiti ih o mogućnostima inozemnog poslovanja, a da oni opet žele ostati ovdje?

AmCham Talents program mladim profesionalcima nudi ono što im je potrebno za konkuriranje na inozemnim tržištima. Učenje putem praktičnih iskustava i suradnje s različitim timovima, dijeljenje najboljih praksi s kolegama koji ne dolaze iz iste industrije, izlazak iz okvira radnog mjesta, poticanje na razmišljanje „outofthebox“, te potraga za cjelovitim rješenjima, svakako su ono što mladima treba da bi bili konkurentni i traženi na svim tržištima.

Iako AmCham Talents program upravo to nudi mladima, vjerujem da radna sredina, načini i principi rada koji se na hrvatskom tržištu vrlo intenzivno mijenjaju pružaju mladima puno prilika za učenje i razvoj. Pokazalo se da je to ono što ih ipak drži u Hrvatskoj. RBA nudi svojim djelatnicima mogućnost rada u međunarodnom okruženju putem Raiffeisen grupacije, ali upravo zbog poticajnog okruženja, djelatnici se vrlo često vraćaju u RBA, te primjenjuju naučeno i dijele svoja znanja i iskustva s kolegama.

Kakve tvrtke ih mogu zadovoljiti?

Poduzeća koja svojim djelatnicima nude poticajnu radnu okolinu, jednake mogućnosti za napredovanje, prepoznaju i nagrađuju talente, omogućuju i ostvaruju dodatne vrijednosti za svoje djelatnike, svakako su subjekti koji će bez problema zadržati svoje djelatnike te čak steći i ambasadore među svojim redovima. Ulaganje u ljudski kapital je ulaganje koje se višestruko isplati, te koje ultimativno i diferencira konkurenciju na tržištu. ❖

AMCHAM TALENTS PROGRAM MLADIM PROFESIONALCIMA NUDI ONO ŠTO IM JE POTREBNO ZA KONKURIRANJE NA INOZEMNIM TRŽIŠTIMA