KOMENTAR RAZLIKA U PLAĆAMA MUŠKARACA I ŽENA U EUROPI I DALJE NEVJEROJATNIH 16 POSTO

Korist Iako su žene su u prosjeku obrazovanije od muškaraca, njihove se kompetencije nedovoljno iskorištavaju. Do 2050. godine napredak u njihovoj ravnopravnosti donio bi nam 10,5 milijuna novih radnih mjesta, porast BDP-a Europske unije za 9,6% i ukupno

Više od stotinu godina – toliko bi nam trebalo da postignemo ravnopravnost žena i muškaraca u Europi ako nastavimo ovim tempom. Moramo se više angažirati.

U usporedbi s drugim dijelovima svijeta, u Europi ženama nije toliko loše, ali i ovdje iz dana u dan svjedočimo brojnim slučajevima nepravde, diskriminacije i nasilja.

To potvrđuje i nedavno objavljeni indeks ravnopravnosti spolova: ukupni rezultat EU kad je riječ o ravnopravnosti spolova iznosi 67,4 od 100. To jest poboljšanje u odnosu na pretprošlu godinu, ali samo za jedan

U Hrvatskoj taj indeks iznosi 55,60, što je poboljšanje za 2,5.

Žene sve kvalificiranije

Tolike žene nemaju dovoljno potpore za postizanje ravnoteže između posla i majčinstva. Gotovo 40% žena izjavilo je da su 2018. godine morale prilagoditi posao svojim obiteljskim obvezama, dok je isto izjavilo tek nešto manje od 20% muškaraca.

Zato smo na razini EU donijeli zakonodavstvo kojim se promiče fleksibilnost i omogućuje bolja ravnoteža između poslovnog i privatnog života te podjela odgovornosti za skrb.

Iako su žene sve kvalificiranije i statistički uspješnije od muškaraca u pogledu obrazovanja, u višem rukovodstvu tek ih je 17%, a među direktorima samo 6,9%. Nezamislivo je što u današnje doba žene i dalje imaju znatno manju satnicu nego muškarci.

Razlika u plaćama muškaraca i žena u Europi i dalje iznosi nevjerojatnih 16%, a u Hrvatskoj 11,6%. Zato je Europska komisija predložila akcijski plan s konkretnim mjerama za uklanjanje te razlike u plaćama.

Sada je na zemljama EUa da pokažu političku volju za uklanjanje nekih od uzroka tih neravnoteža koji su ukorijenjeni u kulturama, što nije lak zadatak za našu raznoliku Uniju.

Trebamo se zalagati za društvenu raspravu i obrazovanje kako bi se muškarci i žene osjećali ugodno u svojim današnjim ulogama, kako bi se međusobno podupirali i kako bi znali da imaju mogućnost izbora.

Ta se rasprava mora potaknuti na različitim razinama kako bi nacionalne i lokalne vlasti uvidjele koliko je bitno poduprijeti infrastrukturu koja će obiteljima omogućiti da donose odluke u skladu s vlastitim potrebama. To je posebno važno i s obzirom na mjestimične zabrinjavajuće trendove i regresivne stavove o ravnopravnosti, koje često iskorištavaju populisti.

Ženska prava nepotrebno se koriste za rasprave koje vode do razdora i pretvaraju ravnopravnost u ideološko pitanje. Zbog te je vrste otpora naša borba još teža.

Ravnopravnije zastupljeni

Upravo je zato toliko važno što je novoizabrana predsjednica Ursula von der Leyen ravnopravnost spolova proglasila jednim od svojih političkih prioriteta. Ona će se u svojem radu oslanjati na kolegij povjerenika u kojem su muškarci i žene ravnopravnije zastupljeni, i na službe Kobod. misije u čijem je rukovodstvu prvi put u povijesti EU-a 40% žena. Ti rezultati nisu postignuti preko noći – riječ je o cilju koji je postavljen 2014. i postignut sustavnim i predanim radom.

Uostalom, neravnopravnost smo dosad skupo plaćali. Iako su žene su u prosjeku obrazovanije od muškaraca, njihove se kompetencije nedovoljno iskorištavaju. Do 2050. napredak u njihovoj ravnopravnosti donio bi nam 10,5 milijuna novih radnih mjesta, porast BDP-a EU za 9,6% i ukupno 3,15 bilijuna eura dobiti.

U konačnici, od pravednijeg i otvorenijeg društva u kojem su muškarci i žene ravnopravni ne bi imale koristi samo žene, već svi građani Europske unije. ❖

GOTOVO

40% ŽENA, ALI MANJE OD

20% MUŠKARACA, IZJAVILO JE DA SU 2018. MORALI PRILAGODITI POSAO SVOJIM OBITELJSKIM OBVEZAMA

U VIŠEM RUKOVODSTVU KOMPANIJA TEK JE 17 POSTO ŽENA, A MEĐU DIREKTORIMA SAMO 6,9 POSTO