Sposobnosti gospodarstva odredit će mjesto Hrvatske na globalnoj ljestvici
Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj
Želimo uspješno hrvatsko predsjedanje, ali i ustrajnost Vlade u rasterećenju gospodarstva i stvaranju predvidljivog poslovnog okruženja koje će privući pažnju novih ulagača
Iako bi poslovna zajednica htjela da hrvatska Vlada sve svoje znanje, resurse i fokus usmjeri na konkurentnost i razvoj ulagačke klime, za očekivati je da će 2020. ipak biti velikim dijelom politički obilježena.
Prvo hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije je pred nama. Iako je uloga predsjedatelja biti “honest broker“koji usmjerava procese, uloga je iznimno važna i donosi veliku odgovornost hrvatskoj administraciji. Tome u prilog govore posjete već dvije visoke američke poslovne delegacije u svega dva tjedna koje su od vrha hrvatske politike htjele čuti agendu za sljedećih šest mjeseci. Činjenica da visoki predstavnici najvećih globalnih poduzeća dolaze u Hrvatsku, nedvojbeno je i prilika. U sljedećim mjesecima, uz europske teme poput platforme nove Europske komisije, višegodišnjeg financijskog okvira ili Brexita, prilika je da se Hrvatska predstavi i kao atraktivna zemlja za ulaganja. Razlog više da se ne posustane s administrativnim i poreznim rasterećenjem, osnaživanjem vladavine prava i digitalizacijom društva.
Činjenica da će u Hrvatskoj biti platforma za raspravu ključnih ideja važnih za europsku budućnost, da će biti domaćin brojnih sastanaka i strateških rasprava, sigurno će i hrvatskoj javnosti približiti osjećaj pripadnosti europskoj obitelji. Hrvatska poslovna zajednica, pak, u 6mjesečnom iskustvu predsjedanja vidi priliku za osnaživanje hrvatske administracije i zauzimanje njene aktivne uloge u europskim odlukama i u vremenu nakon razdoblja predsjedanja. Europskih velikih 5, ali i druge manje zemlje aktivne u kreiranju ključnih političkih odluka, blisko surađuju sa svojim gospodarstvima na razumijevanju kako potencijalna stajališta utječu na domaća radna mjesta i konkurentnost te surađuju u pripremi kvalitetno argumentiranih stavova. Iako ima dobrih primjera suradnje između hrvatskih tijela državne uprave i domaćih dionika, strukovnih ili poslovnih udruženja koja dobivaju priliku predstaviti svoje stajalište na pojedinu temu na samom početku europskog procesa, to je još nedovoljno učestala praksa i neiskorištena šansa za kvalitetnije predstavljanje hrvatskih interesa, bolje korištenje hrvatskih konkurentnih prednosti i razvijanje novih prilika.
I dok se Hrvatska i prijatelji kohezije zalažu za izjednačavanje životnog standarda istoka koji nije imao dovoljno vremena nadoknaditi gospodarsko zaostajanje za razvijenim zapadom, s druge strane europska sredstva u Hrvatskoj još ne stižu dovoljno kapilarno do malih i srednjih poduzeća koja čine najveći dio gospodarstva. Posebno je to bitno za informatizaciju društva. Iako je digitalizacija riječ koja je potrebna u kontekstu razvijanja konkurentnih pozicija, hrvatsko društvo još zaostaje i u onoj početnoj fazi digitalne pismenosti i razvijanja online poslovanja. Stoga, brza, široka informatizacija s manjim iznosima potpore je nužan preduvjet da bi se zakoračilo u svijet digitalizacije s kojim treba brzo uhvatiti korak. Ono što se često zaboravlja je da digitalizacija nije samo pitanje ICT sektora ili digitalnih usluga države prema građanima i gospodarstvu, već da i obrtnici, mala i mikro poduzeća, da bi bila konkurentna, trebaju povećavati svoju produktivnost brzom apsorpcijom tehnologije i traženjem novih poslovnih modela koje ona demokratično nudi.
S početkom godine počinje i mandat hrvatskog predsjednika ili predsjednice, a s krajem godine dolaze i parlamentarni izbori. Za očekivati je stoga da će gusta politička agenda dominirati gospodarskim životom, kao i da će poduzeća željeti vidjeti politički smjer i Hrvatske i Europe, razumjeti ciljeve i razumjeti utjecaj političkih odluka na njihovo poslovanje.
Globalne političke i trgovinske napetosti dodatno doprinose poslovnoj neizvjesnosti. Dok je američko gospodarstvo u odličnoj formi, neka europska gospodarstva važna za hrvatski izvoz bilježe usporavanje, a očekuje se da će se trend nastaviti. Dio problema je u već vidljivom zaostajanju Europe za SADom i Kinom u ulaganjima u tehnologiju. Već je i Junckerova komisija toga bila svjesna i Europa planira ulagati mnogo kako bi ostala tehnološki konkurentna. Bitno je stoga da u novoj tehnološkoj podjeli moći hrvatsko gospodarstvo bude u konkurentnoj utrci. Isto tako, hrvatska poduzeća trebaju se odvažiti testirati svoje ideje i na daljim i zahtjevnim tržištima poput SADa. Oni koji to mogu, globalno su konkurentni, a svake godine svjedočimo novim, mladim, ambicioznim poduzećima koja pokušavaju i sve češće uspijevaju. Launchpad USA program u suradnji AmChama Hrvatska, Finska i Estonija, priprema mala i srednja poduzeća iz ovih zemalja za taj korak dajući im savjete i mrežu potpore.
S druge strane, Boardroom Discussons program AmChama Hrvatska članovima uprava daje platformu za razmjenu znanja, iskustava i najboljih praksi vezano za digitalnu transformaciju. Poslovna delegacija koja je ove godine išla u San Francisco i Seattle vidjeti što rade najuspješnije korporacije na svojoj digitalnoj transformaciji, a što rade američki startupovi i jednorozi iz Silicijske doline, poticaj je hrvatskim poduzećima da prepoznaju važnost promjene korporativne kulture koja vodi agilnosti i izazovima sveobuhvatne promjene uz pomoć tehnologije. Poduzeća se moraju mijenjati, preispitivati i konkurirati za radnu snagu i svojim proizvodima i uslugama svaki dan. Podrška države je u tom nužna jer definira hoće li biti fokusa, predvidljivosti i mogućnosti za ulaganje u budućnost.
Iako je politički trenutak važan i odgovoran, transformativna sposobnost hrvatskog gospodarska u sljedećih godinu ili dvije, odredit će i mjesto Hrvatske na globalnoj gospodarskoj karti uz malo prilike za popravak. Stoga želimo uspješno hrvatsko predsjedanje, ali i ustrajnost Vlade u rasterećenju gospodarstva i stvaranju transparentnog i predvidljivog poslovnog okruženja koje će privući pažnju novih ulagača kao i omogućiti ekspanziju domaćih poduzeća. ❖