Domaći drvari
‘Umjesto Indonezijom, bolje da se bavimo našim šumama’
Već dvaput u 10 godina je stopiran Zakon o preradi drva koji bi uredio stanje na domaćem tržištu
Početkom iduće godine pred saborskim zastupnicima naći će se prijedlog izmjena zakona o prometu drvom i drvnim proizvodima, no domaći proizvođači iz ove industrije od Vlade ne žele da samo prati nove upute kojima Bruxelles nastoji utjecati na globalni problem nelegalne sječe šuma, nego traže da se pozabavi uređivanjem sektora na nacionalnoj razini.
Kontrola ilegalne trgovine
Sva udruženja proizvođača u drvnom sektoru više od deset godina, naime, pokušavaju izlobirati Zakon o preradi drva i proizvodnji namještaja, koji je već dva puta ušao u proceduru, ali su u oba slučaja, 2008. i 2013. zakonski prijedlozi povučeni iz procedure, bez jasnih objašnjenja. Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera, ističe kako je nerazumljivo da naša administracija gura u prvi plan zakon koji za Hrvatsku nema velik značaj, jer je naš uvoz tikovine i drugog egzotičnog drva iz nerazvijenih zemalja marginalan. Najnovijim izmjenama i Hrvatska uvodi obvezu izvješćivanja Europske komisije o uvozu drva iz Indonezije i trećih zemalja, a umjesto raportiranja na dvogodišnjoj razini, Komisiji će se izvještaj ubuduće podnositi svake godine. Umjesto Indonezijom Kavran ističe da je za nas potrebno uređenje i briga o stanju na domaćem terenu, a čemu upravo služi zakon o preradi drva. O tomu je, kaže, riječi bilo i na nedavno održanom sajmu Ambienta, na kojemu su se za donošenje zakona izjasnili i predstavnici Hrvatskih šuma. No, u Ministarstvu poljoprivrede još je jak lobij onih kojima takvo stanje ne odgovara, pa je i aktualna ministrica Marija Vučković ustvrdila da zakon nije potreban.
Iz strukovnih udruženja kažu kako je sad situacija u sektoru u Hrvatskoj stabilna, pokrivenost uvoza izvozom je iznimna, čak više od 200%. Dugogodišnji problem raspodjele drvne sirovine iz šuma u vlasništvu države riješen je prije dvije godine, no u kontekstu brige o sirovini ostaje se pozabaviti uvođenjem reda u sječi privatnih šuma, koje čine 22% šumskih površina u Hrvatskoj. Upravo kroz zakon o preradi drva predlagalo se urediti mobilizaciju drvne sirovine iz privatnih šuma prema industriji.
Cilj i u 2020.
Bez obzira na to što stanje oko raspodjele sirovina, posebice hrasta, više nije dramatično kako što je bilo prije, donošenje zakona drvoprerađivači vide kao svoj cilj i u 2020. jer žele uređenje okvira za poslovanje sektora, ali i poticanje veće uporabe drva u graditeljstvu i energetici, osobito u javnim prostorima, čime bi se drvnoj industriji u Hrvatskoj dalo važnost koju zaslužuje. ❖
NERAZUMLJIVO JE DA ADMINISTRACIJA GURA ZAKON KOJI ZA HRVATSKU NEMA VELIK ZNAČAJ, KAŽE KAVRAN