Rekorderi EU po padu ulaganja u poljoprivredi
Godišnje izvješće Eurostata pokazuje gdje je hrvatski agrar u odnosu na EU
Hrvatska je od 2005. do 2018. u prosjeku imala godišnji pad investicija u poljoprivredu od 4,6 posto
Jedna od mantra koje se u Hrvatskoj svako malo ponavljaju je ona o neiskorištenim potencijalima poljoprivrede i potrebi podizanja proizvodnje. Obično se pritom naglasi da bi se time smanjile i potrebe za uvozom, jer Hrvatska je danas veliki uvoznik hrane, s godišnjom vrijednošću većom od tri milijarde eura. No, recentni pokazatelji vezani uz taj sektor i dalje imaju ritam toplo-hladno. Nakon ohrabrujućeg podatka da je u 2018. vrijednost ukupne poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj porasla na 17,3 milijarde kuna (2,33 mlrd. eura), što je porast od gotovo 6 posto ili treći najveći u EU, nedavna prva procjena državnih statističara za 2019. signalizirala je tako ponovni pad outputa poljoprivredne proizvodnje. O tome gdje nam je poljoprivreda danas usporedni je pregled ovih dana ponudio i opsežni godišnjak Eurostata za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo. Jedan od indikativnih pokazatelja vezan je uz trendove investicija. Prema Eurostatovu pregledu, Hrvatska je u razdoblju od 2005. do 2018. zabilježila najveći prosječan pad investicija u poljoprivredi među članicama EU. Kontrakcija ulaganja u tom je razdoblju kod nas u prosjeku iznosila 4,6 posto godišnje, dok je prvi sljedeći po padu bio Cipar s prosječnih 3,1 posto. Nasuprot tome, relativnim rastom investicija prednjačili su Litva (s prosječnom godišnjom stopom rasta od 6,6%, naglašenije od 2010.) te Bugarska (+5,8%) i Češka (+5,5% godišnje). Ukupna je razina investicija u poljoprivredi EU za 2018. procjenjena na 59 milijardi eura, što je blizu trećine bruto dodane vrijednosti, a ujedno i 2,3 milijarde eura više u odnosu na 2017. te 4,6 milijardi eura više nego 2016. Zvjezdana Blažić iz Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju, nepovoljnu sliku investicija u slučaju Hrvatske pripisuje dobrim dijelom tome što se kod nas dugo čekalo da se počnu koristiti sredstva EU iz Programa ruralnog razvoja. Kako su po tom programu potencijalni korisnici računali na iznose do pet milijuna eura, mnogi su i investicijske planove vezali uz natječaje kroz taj program. No, nakon prvog raspisivanja 2015. uslijedio je zastoj praćen povicima da će sredstva otići “velikima”. U startu je, dakle, pobjeglo nešto vremena, a i procedure od odobrenja do stvarnog povlačenja novca uzmu dosta vremena. Sve u svemu, u Hrvatskoj bi se na razinu investicija u poljoprivredi Program ruralnog razvoja trebao početi jače odražavati s ovom godinom, mišljenja su u Smarteru.
Da se država bitno oslanja na domaći financijski sektor u financiranju javnog duga nije novina, no taj trend rasta zahvaljujući kojem su državne obveznice dosegnule više od 51,5 posto ukupne imovine sektora financijskih usluga, naposljetku je dospjela na dnevni red posljednje sjednice Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) koja je razmatrala rizik koncentracije ulaganja. Agencija primjećuje da je u Hrvatskoj posljednjih godina zapažen uzlazni trend izloženosti financijskog sektora prema državi te je iznos kredita i obveznica Hrvatske koji drže financijske institucije u sedam godina porastao za preko 40 posto.
Od ožujka 2012. kada je iznosio 126 milijardi kuna dosegao je 178 milijardi kuna sredinom ove godine. S druge strane, takva je ulagačka strategija nije neočekivana s obzirom na to da su ulagači profitirali od razdoblja visokih prinosa tijekom dobrog dijela tih godina. “Usporedna analiza prinosa dugoročnih državnih obveznica pokazuje da su prinosi na hrvatske obveznice u razdoblju nakon 2008. u prosjeku iznosili 4,5 posto što je više od prinosa usporedivih obveznica Srednje i Istočne Europe te ostalih zemalja Europske unije”, ističe regulator. Čak i usporedbi s dinamikom dioničkih tržišta ulaganje u javni dug predstavljalo je racionalan potez.
“Ulaganja u državne obveznice bila su atraktivna ulagačka strategija i u usporedbi s anualiziranim prinosom domaćeg burzovnog indexa CROBEX koji je u razdoblju od kraja 2008. do 2019. godine iznosio 1,4 posto. Spomenuti trendovi rezultirali su relativno visokom međupovezanosti sektora financijskih usluga i javnog sektora pa su na kraju lipnja 2019. obveznice Hrvatske
činile više od 51,5 posto ukupne imovine sektora financijskih usluga”, kaže Hanfa. Razvidno je, dodaju, da se financiranje javnog duga putem vrijednosnih papira značajno oslanja na sektor financijskih usluga koji je na kraju lipnja 2019. držao 45 posto ukupnih izdanih vrijednosnica države. Povrh toga, Hanfa je razmatrala smjernice o čimbenicima rizika u skladu s nedavnom europskom Uredbom o prospektu koja će se inkorporirati u upravne postupke odobravanja prospekata za uvrštenje dionica. ❖