1,4 milijarde dolara
Vladini poticaji rezultirali udjelom informatičke industrije u BDP-u od 5,5 posto
mnoštvo informatičkih proizvoda razvijenih u Bjelorusiji, državi od 9,5 milijuna stanovnika koja je u svjetskoj javnosti poznatija po autokratskoj vladavini Aleksandra Lukašenka. Među aplikacijama koje su razvili bjeloruski programeri globalno je najpoznatiji Viber, a valja spomenuti i aplikaciju za uređivanje fotografija AI Matter koju koriste Facebook i Google.
Informatički sektor prošle je godine imao udjel od 5,5 posto u BDPu i mogao bi za četiri godine dosegnuti 10 posto udjela, kazao je za FT ministar gospodarstva Dmitrij Krutoj. No, uspona bjeloruske softverske industrije ne bi bilo bez obilne državne pomoći. Dobar dio zasluga ima Visokotehnološki park (HTP), osnovan u glavnom gradu 2005. godine. Cilj njegova osnivanja bio je ponuditi IT tvrtkama porezne olakšice i zaustaviti egzodus stručnjaka na Zapad.
“Danas, 14 godina poslije, više nemamo takav odljev mozgova”, ističe Kiril Zaleskij, predstavnik HTPa. Štoviše, dobar dio Bjelorusa koji su otišli prije 10 do 15 godina sada se vraća, a dio njih i osniva tvrtke u HTPu. S obzirom na porezne olakšice te pojednostavljene procedure zapošljavanja stranaca, od 2017. broj kompanija u parku se utrostručio na goza
vrijedio je lanjski izvoz tvrtki iz tehnoparka u Minsku
tovo 700. Zapošljavaju 55.000 ljudi s prosječnom plaćom od 2200 dolara, četiri puta većom od bjeloruskog prosjeka. Izvoz HTPa lani je dosegao vrijednost od 1,4 milijarde dolara, 40 posto više nego godinu ranije. No, najveća zapreka daljnjem rastu sektora je nedostatak kapitala, odnosno investitora koji bi uložili u tvrtke u ranoj fazi njihova razvoja.
Politički rizici glavna su barijera ulagačima, smatra Daria Minski, partnerica u tvrtki Damn Ventures.