Nijemci najozbiljniji izvor kapitala za spas Orljave
Napokon kreće privatizacija požeške tvornice, kroničnoga gubitaša
Osim ulaganja novca, natječaj, navode iz CERP-a, predviđa i obnovu strojeva i opreme, te dokap u pravima
Na samom kraju godine starta privatizacija tvrtke koja je u stopostotnom vlasništvu države – požeške tekstilne industrije Orljava. Natječaj za dokapitalizaciju kojom bi tvrtka trebala dobiti novog većinskog vlasnika objavila je sama Uprava tvrtke, pozivajući potencijalne ulagače da provedu dubinsko snimanje u narednih 40-ak dana. Poziv je pomalo iznenadio, budući da iz odluka sa sjednica Upravnog vijeća CERP-a u proteklom razdoblju nije bilo najava da se odobrava prodaja Orljave, pa tako niti sam model, no Uprava je, kako se navodi i u natječaju, a potvrđuju i u CERPu, dobila odobrenje Nadzornog odbora, odnosno
Upravnog vijeća CERPu za pokretanje ovog postupka.
Cilj je ovom kroničnom gubitašu koji je i nakon predstečajnih nagodbi i otpisa dugova, te više intervencija države da se održi proizvodnja, donijeti ulaganje u novcu, stvarima ili pravima, a temeljni kapital sa sadašnjih 23,5 milijuna kuna podići za najmanje 16 milijuna. Iz financijskih izvješća i ostalih dostupnih informacija vidljivo je da Orljava hitno treba kapital, kako bi platila dugove, te kredite koji dolaze na naplatu, a činjenicu da se u natječaju ne predviđa samo standardno ulaganje u novcu, u CERP-u pojašnjavaju time da je Orljavi, pored kapitala u novcu, potrebna i obnova strojeva i opreme, a dokapitalizacija u pravima, primjerice unos prava potraživanja bi također pozitivno utjecala na likvidnost tvrtke. Pokušaj
traženja privatnog vlasnika prijepet godina nije dao rezultat, a sada se prema neslužbenim informacijama računa na mogućnost da se u data roomu nađu dva, a moguće i tri ulagača. Kao najozbiljniji slovi njemački Olymp, s kojim Orljava ostvaruje i najveću suradnju, no ima i domaćih interesenata.
Kao potencijalno zainteresiranog za preuzimanje Orljave spominje se đakovačkog proizvođača zaštitne opreme i odjeće Hemco, a već se prije nekoliko mjeseci pronijela vijest da bi i Varteks mogao imati interes, no u međuvremenu je ta opcija, kako se čuje, otpala.
Naravno, naznake da bi u data roomu u Požegi moglo biti više onih koji snimaju stanje, ne znači i da će biti toliko ponuda, premda je za njih trenutno država otvorila vrata prošlogodišnjim “dealom” da otkupi nekretninu u kojoj je bio smješten Orljavin pogon, unutar požeške kaznionice. Ta činjenica da zaposlenici i svi koji ulaze u tvrtku moraju prolaziti sigurnosne provjere dosad se isticala kao glavna prepreka za bilo kakve ozbiljne razgovore o privatizaciji.
Negativan kapital
No, kada se pogleda u financijska izvješća, argumenata za otimanje oko preuzimanja tvrtke još je manje. Krajem prošle godine Orljava je istina imala nešto veći ukupan prihod, gotovo 28 milijuna kuna i po prvi put je nakon dugo vremena ostvrila i dobit, od 3 mitransakciji lijuna kuna, no i nakon završene predstečajne nagodbe tvrtka i dalje ima teškoća. Tako i revizori upozoravaju kako tvrtka ima ukupan negativan kapital od 7,6 milijuna kuna, a tekuće obveze premašile su tekuću imovinu za 4 milijuna kuna. Ukazuju i da uprava računa i na prihode od poslovnog prostora u koji je Orljava uselila zahvaljujući s državom, te da planiraju ići na reprogram kredita, kao i podizanje novoga, no zaključuju da “ako se sve to ne riješi, nastavak poslovanja je neizvjestan, kao i pronalazak strateškog partnera”.
Orljava nije u skupini tvrtki od posebne važnosti za državu, no proteklih godina, dijelom i zbog činjenice da zapošljava gotovo 350 radnica, što je za Požegu velik broj, ustrajavala je štititi i pomagati tvornicu. Prije otkupa poslovnog prostora Vlada je tako osigurala i kredit kod HBORa i HPBa u visini od 14 milijuna kuna, jamčeći dionicama Croatia osiguranja i ACIja.
Tvrtka na čijem je čelu Luka Balenović je u međuvremenu bila i na listi poreznih dužnika, s koje je brisana prije mjesec dana. Kolika je ukupna izloženost države, u CERPu ne preciziraju, ali ističu važnost uspjeha ovog postupka kako bi se ona smanjila ili eliminirala ulaskom strateškog partnera.
Poseban status
Puno je i u državnim krugovima skepse da će ovaj pokušaj uspjeti, posebice znajući da Orljava u pravilu obavlja lohn poslove, dakle prodaje radnu snagu, za koju će s novom godinom zbog dizanja minimalnih plaća imati i veći trošak. Orljava, kažu bliski požeškoj tvrtki, ima poseban status kod svog njemačkoga partnera, no to ništa ne garantira. ❖
ORLJAVA NIJE U SKUPINI TVRTKI OD POSEBNE VAŽNOSTI ZA DRŽAVU, NO ONA JE PROTEKLIH GODINA DIJELOM I ZBOG ZAPOŠLJAVANJA 350 RADNICA, USTRAJAVALA POMAGATI TVORNICU