Gradnjom najveće solarne elektrane u RH predvodimo energetsku tranziciju
Gradonačelnik Cresa otkriva recept uspjeha za ostvarenje projekata financiranih iz EU fondova i njihovoj koristi za građane, te govori o novim planovima i ulaganjima u otočnu zajednicu
Prvi smo hrvatski otok na kojem se ne deponira otpad još od kraja 2017. i u Top10 gradova u Hrvatskoj po odvojenom prikupljanju
Kristijan Jurjako, gradonačelnik Cresa na istoimenom otoku, u razgovoru za Poslovni dnevnik otkriva recept uspješnosti u EU projektima te što su ti projekti konkretno donijeli građanima. Naveo je i najznačajnije projekte, one koji tek kreću i pojasnio kako ulažu u energetsku obnovu, mlade te obrazovanje. Osvrnuo se i na suradnju sa susjednim Malim Lošinjem te značaj LAGova i LAGURA na otoku.
Po broju stanovnika Cres je jedan od najmanjih gradova u Hrvatskoj, no provodite niz projekata. Koji su najznačajniji obilježili godinu iza nas?
Iako brojimo manje od 3000 stanovnika, suradnja i zajedništvo kao temelj naše politike, te zalaganje svih djelatnika, rezultiraju realizacijom projekata ne samo lokalne i nacionalne važnosti već i europskog značaja. Prošle godine Cres je bio u žiži interesa javnosti zbog dva europska događaja.
Modex Cres 2019, vježba gašenja šumskih požara na kojoj je sudjelovalo više od tri stotine vatrogasaca iz cijele Europe, zbog koje su nas posjetili povjerenik Europske komisije za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Christos Styliandes i drugi državni dužnosnici. Lani smo, zajedno s Malim Lošinjem, izabrani među prvih šest europskih otočja u program Čista energija za EU otoke. Tu su i gradski projekti Izgradnja ceste OU7 na Melinu, Dogradnja dječjeg vrtića Girice, Izgradnja reciklažnog dvorišta Pržić, Sanacija postojećeg odlagališta otpada Pržić i Projekt Value kojim ćemo obnoviti 70 kilometara povijesnih staza na otoku.
Lani je dovršena obnova Palače Moise, županijska lučka uprava Cres započela je projekt Dogradnja zapadnog dijela luke Cres, a projekt Izgradnja kanalizacije Orlec vodi komunalno društvo Vodoopskrba i odvodnja Cres Lošinj. Ponosni smo i na projekt izgradnje sirane Poljoprivredne zadruge Loznati, kao i na projekt obnove uljare Poljoprivredne zadruge Cres.
Niz tih projekta financiran je iz EU. Što su ti oni konkretno donijeli vašim građanima?
Na vrijeme smo osnovali Odsjek za europske integracije i Otočnu razvojnu agenciju, kadrovski ih ekipirali, te njihovi djelatnici prate sve dostupne natječaje i pripremaju projekte za apliciranje.
Najvećim se dijelom radi o ulaganjima u infrastrukturu, u osuvremenjivanje sustava gospodarenja otpadom, te prometnu povezanost otoka s kopnom. Svi ti projekti doprinose porastu kvalitete života na otoku.
Koji europski projekti kreću u realizaciju ove godine?
U 2020. nastavljaju se projekti koji su započeti lani poput Dogradnja zapadnog djela luke Cres vrijedan 39 milijuna kuna, a vjerujem i da će projekt Dogradnja luke Martinšćica ove godine dobiti EU sredstva za izgradnju. Naše komunalno društvo kreće u realizaciju EU projekta aglomeracija Cres, Martinšćica, Nerezine, Veli i Mali Lošinj, dosad najskuplji projekt vrijedan 387 milijuna kuna, od čega EU financira 85 posto.
Naša rješenja često se predstavljaju na raznim konferencijama kao primjeri dobre prakse. Govorili smo o energetskoj tranziciji Creskološinjskog arhipelaga i energetskoj obnovi Grada Cresa, predstavljali naš inovativni sustav odvojenog prikupljanja otpada koji su kasnije primijenili i drugi gradovi, a možemo se pohvaliti i poticanjem ulaganja u gospodarstvo ili gospodarenje vodama. Sudjelovali smo na desetak značajnih konferencija kao predavači ili panelisti, poput Summita energetske demokracije.
Na polju energetske obnove Cres je svijetli primjer. Što planirate u tom smislu još raditi u ovoj godini?
Grad Cres kontinuirano provodi aktivnosti u cilju zaštite okoliša i ekološke održivosti naše otočne zajednice. Među prvima na Jadranu i u Hrvatskoj uveli smo suvremen i sa zakonom usklađen sustav gospodarenja otpadom temeljen na polupodzemnim spremnicima, na Cresu je sagrađena prva pretovarna stanica u našoj županiji, te smo prvi hrvatski otok na kojem se ne deponira otpad još od kraja 2017. Prema podacima Ministarstva zaštite okoliša za prošlu godinu, među prvih smo deset gradova po odvojenom prikupljanju otpada.
Pri kraju je projekt zamjene javne rasvjete vrijedan 4,8 milijuna kuna, zamijenit će se svih 1225 rasvjetnih tijela na području grada energetski učinkovitom LED rasvjetom. Energetski smo obnovili zgrade vrtića i škole, a uskoro na Cresu počinje izgradnja najveće solarne elektrane u Hrvatskoj koja će godišnje proizvoditi oko 8,5 gigavatsati (GWh), što odgovara potrošnji otprilike 2000 kućanstava te je u planu izgradnja još dvije sunčane elektrane.
Razlozi su to što nas je Europa prepoznala i odabrala da budemo predvodnik, u europskim okvirima, u provođenju energetske tranzicije. Od šest izabranih otočnih zajednica (iz Grčke, Irske, Italije, Portugala, Španjolske i Hrvatske) prvi smo pripremili Strategiju energetske tranzicije.
Dobili ste priznanje kao Najbolji mali grad u kategoriji obrazovanje, mladi, demografija i socijalna politika. Na koje sve načine ulažete u mlade i obrazovanje?
Isplaćujemo naknade za novorođenu djecu, imamo jedan od najkvalitetnijih vrtića, sa stručnim kadrom i povoljnom cijenom, a čak subvencioniramo putne troškove roditeljima koji djecu vode u vrtić iz manjih mjesta na otoku. U hrvatskom smo vrhu po izdvajanju iz proračuna za vrtić, u osnovnoj školi financiramo niz nadstandardnih aktivnosti, a srednjoškolcima koji se školuju izvan otoka i studentima dajemo stipendije i sufinanciramo im putne troškove. Posebni smo i po tome što svatko tko podnese zahtjev može dobiti stipendiju te ukupno stipendiramo oko 90 učenika i studenata.
ELEKTRANA ĆE GODIŠNJE PROIZVODITI OKO 8,5 GWH, ŠTO ODGOVARA POTROŠNJI OKO 2000 KUĆANSTAVA
KREĆE PROJEKT AGLOMERACIJA CRES, MARTINŠĆICA, NEREZINE, VELI I MALI LOŠINJ,
OD ČEGA EU FINANCIRA 85%
Koje sve projekte provodite u suradnji s Malim Lošinjem?
Surađujemo u projektu energetske tranzicije gdje je naše otočje prepoznato kao cjelina. Zajedničko komunalno društvo Vodoopskrba i odvodnja Cres Lošinj ove će godine započeti realizaciju EU projekta aglomeracija Cres, Martinšćica, Nerezine, Veli i Mali Lošinj koji je dosad najskuplji projekt na našem području. Zajednička nam je i Otočna razvojna agencija koja provodi niz projekata populana razvoja širokopojasnog interneta, a zajednički smo donijeli i Strategiju razvoja turizma.
Koja je uloga LAG-ova i LAGUR-a na Cresu?
Ponosan sam što smo među prvima prepoznali značaj lokalnih akcijskih grupa i uključili se u dvije takve asocijacijeLAG Kvarnerski otoci i LAGUR Vela vrata. Uz organiziranje raznih radionica i predavanja, obje lokalne akcijske grupe uspješno su osigurale europska sredstva za provedbu svojih razvojnih strategija. LAG oko 7,5 milijuna, a LAGUR oko 10 milijuna kuna dodijelit će korisnicima sa svojih područja. ❖