Du Garešnici čine se nadohvat ruke
Poilovlja i Zaželi kojim je zaposleno 25 žena i pojačana skrb za 100 starijih ljudi
BILO DOBRO SMANJITI PAPIROLOGIJU PROJEKTA I ROK ČEKANJA OD DANA PRIJAVE DO ODLUKE
Irena Brezak Filijala
Razvojna agencija
Garešnici projekt je sufinanciran EU fondovima vrijednosti 21.487.471,88 kuna, a iznos potpore EU iznosi više od 92 posto. S europskim novcem, promjene u Gradu Garešnici čine se na dohvat ruke, a razmišljanje o nedostatnom proračunu trenutak je iz prošlosti.
Nova vizura grada
“Počeli smo 2015. godine, godinu dana nakon početka, a čim smo se odlučili na ovaj izazov počeli smo i s osnivanjem Poduzetničkog centra. Zaposlili smo ljude koji rade na razvojnim projektima koji za cilj imaju razvijati grad, a rast proračuna bio je priželjkivana posljedica. Prije sedam godina imali smo proračun 16,5 milijuna kuna, on je rastao svake godine, a realizacija proračuna za ovu godinu iznosi čak 60 milijuna kuna. Pokušavamo građanima pružiti uvjete da stvaraju, a treba jasno reći da uz pomoć fondova možemo stvarati novu vrijednost i u obliku zapošljavanja i prihoda’”, dodao je Bilandžija.
Kako napominje, mnogo je različitih projekata koji imaju pozitivan utjecaj na grad i stanovnike, a jedan od njih je i dječji vrtić težak 12,6 milijuna kuna sa 7,4 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Takav projekt ima za cilj zadržati mlade obitelji i rasteretiti redove čekanja. Osim toga, fokus je i na kontinentalnom turizmu. U tom smjeru ide projekt Zeleni vrtovi Poilovlja težak 21,6 milijuna kuna, a za cilj ima povećati turističku aktivnost i ponudu kroz promociju područja uz rijeku Ilovu i ribnjake koji pripadaju ekološkoj mreži Natura 2000. “Osim toga, možemo se poLAGom
Ana Marija Župančić hvaliti i projektom Zaželi kojim smo zaposlili 25 žena i pojačali skrb 100 starijih ljudi. Možemo govoriti i o novom reciklažnom dvorištu kojim smo pružili uvjete da se što manje otpada odlaže na odlagališta, a pokušali smo osvijestiti i najmlađe kako bi upravo oni motivirali roditelje na taj čin. Ulagali smo i u županijske ceste, prekogranične projekte, a i dalje ćemo koristiti mogućnosti EU fondova, neovisno o povećanju razine sufinanciranja u novoj perspektivi. Pomagat ćemo i dalje u pripremi i provedbi projekata. Postotak, nadamo se, neće smanjiti broj projekata u velikoj mjeri jer očekujemo i povećanje proračuna”, rekao je Bilandžija.
Kroz poduzetništvo grad stvara novu vizuru, a kako ističe direktorica Poduzetničkog centra Garešnica Ana Marija Župančić, poduzetnici su sve hrabriji te sve više shvaćaju kako pristupiti pisanju i provedbi projekata.
“Što se tiče malog i srednjeg poduzetništva, situacija se promijenila od 2015. godine. Tada smo ih nagovarali da napišu neki projekt, a sada povlače iznose koje iskazujemo u milijunima kuna. Prve godine 68 korisnika tražilo je naše usluge, a 2019. taj broj dosegao je 278 korisnika. Od jednog projekta cijela lokalna zajednica ima korist, a oni koji se još uvijek ne odlučuju na ovakav pothvat, najviše se boje administracije”, natuknula je Župančić. Svojevrstan oblik poduzetništva danas je i u rukama OPGova, a u Garešnici pokušavaju povezati tradiciju i različitosti te upravo na tim vrijednostima rasti. “LAG se proteže kroz dijelove tri županije i jedan je od većih u Hrvatskoj. Lider mjerom
PRVE GODINE 68 KORISNIKA TRAŽILO JE NAŠE USLUGE, A 2019. TA BROJKA SE POPELA NA 278
Poduzetnički centar
Anica Lenart iz programa ruralnog razvoja trudimo se povezati tradiciju i različitosti, a kroz četiri raspisa 40ak potpora je podijeljeno poljoprivrednicima i 10ak jedinicama lokalne samouprave”, rekla je voditeljica LAG-a Moslavina Anica Lenart te dodala kako je ovo obračunsko razdoblje svima bila škola te se nada da će u sljedećem situacija biti još bolja. Upoznati korisnike nikada nije bilo bitnije, a što se to događa na terenu i koji su eventualni izazovi koji se stavljaju pred korisnike zna voditeljica odjela za opće i prave poslove iz Javne ustanove Razvojne agencije Bjelovarskobilogorske županije Irena Brezak Filijala.
Kako do EU novca
“Prvenstveno smatram da su mala alokacijska sredstva, a smatram i da bi bilo dobro smanjiti papirologiju oko jednog projekta i rok čekanja od dana prijave do odluke. On može trajati više od godinu dana, a to je izrazito negativno za realni sektor, jer oni gube volju za prijavom”, rekla je Brezak Filijala.
Što se sve može s europskim novcem, nabolje znaju sami korisnici. Jedna od njih je i Antonia Haistor iz OPGa Haistor. Vlastita sredstava bila su im nedostatna, a kako bi se razvili i poslovanje podigli na višu razinu, odlučili su se raspisati projekt.
“Tijekom cijelog tog procesa imali smo izvrsnu komunikaciju, s Poduzetničkim centrom Garešnica i Moslavine, a danas se zbog EU fondova možemo posvetiti novim projektima. Iskoristili smo potporu za razvoj mladim poljoprivrednim gospodarstvima od koje smo nabavili traktor i malčer”, rekla je Haistor te zaključila da je za jedan ovakav pothvat, uz dobru komunikaciju, potrebna i dostatna doza hrabrosti.
Da bi poduzetnici znali više o dostupnim izvorima financiranja Ivica Sabo iz HAMAGBICROa na predavanju Pregled otvorenih i planiranih natječaja za poduzetnike predstavio je mogućnosti koje se nude, a Ivan Križanović i Bojan Perić iz HAMAGBICROa osvrnuli su se na važnosti i mogućnosti koje donose ESIF zajmovi i jamstva. Kako bi se smanjila mogućnost pogrešaka, Vladimir Mihaljević ispred HAMAGBICROa predstavivši ključne točke i najčešće pogreške u provedbi projekata omogućio je prisutnima da budu što uspješniji u svojim namjerama. O postupcima prijave projekata za male i srednje poduzetnike govorili su Marko Krobot i Ivana Plahtarić iz Poduzetničke zone Ivanec, a predstavili su i aktualne mjere iz Programa ruralnog razvoja. Poduzetništvo u Garešnici nije slovo na papiru, već stvarnost, a što se može postići EU fondovima svim posjetiteljima Regionalnih dana EU fondova pokazano je stručnim obilaskom projektnih lokacija Tehno parka i Rajskog vrta u Garešnici. ❖
KROZ ČETIRI RASPISA ČETRDESETAK POTPORA JE PODIJELJENO POLJOPRIVREDNICIMA
LAG Moslavina