Damir Lesničar, Etranet grupa
Na pragu smo 30 mil. kuna prihoda, a od POS blagajni došli smo do clouda
Damir Lesničar, osnivač i direktor Etranet grupe koja se gotovo u sjeni prometnula u jednog od najvećih i na jinovativnijih fiskalnih POS igrača na hrvatskom tržištu, otkriva kako se uspio izboriti za suradnju s jakim domaćim kompanijama te kako su neka rješenja ponudili prvi na svijetu, i govori o novitetima na koji ma će graditi daljnji rast te zašto je među njima i loyalty te ticketing i booking u putničkom i javnom prijevozu
NUDIMO I TEHNIČKU PODRŠKE GDJE, AKO SE POS UREĐAJ UNIŠTI, ODMAH ISPORUČIMO NOVI I CLOUDOM REKONSTRUIRAMO SVE TRANSAKCIJE
Voljeli bismo da mogućnost plaćanja mobilnim novčanikom na našim blagajnama možemo ponuditi do ljeta, ali sigurno ćemo je ponuditi ove godine
Iako je Etranet grupa jedan od najvećih i najinovativnijih fiskalnih POS igrača na hrvatskom tržištu, jer glavni je dobavljač Hrvatskog Telekoma za fiskalne blagajne, surađuje s Inom i bankama, sve do prošlogodišnje objave da je jednom trgovcu vozilima, Karić Automobilima, omogućila plaćanje u kriptovalutama, nije se značajnije pojavljivala u javnosti. Tvrtka koja prva napravila allinone fiskalnu blagajnu u Hrvatskoj u posljednje se vrijeme, kroz vlastiti razvoj, transformirala u tvrtku koja nudi softverske usluge u području loyaltyja te ticketinga i bookinga u putničkom i javnom prijevozu. S novom ponudom snažnije su prisutni u izvozu, a rezultat ne izostaje.
Osnivač i direktor Etranet grupe, Damir Lesničar, koji je ove godine nominiran za EY poduzetnika godine, navodi da im je prošla godina bila rekordna po prihodima i dobiti. Iako rastu skokovito pa im neparne godine u pravilu nose više prihoda od parnih, lani su skočili na 29 milijuna kuna konsolidiranog prihoda. Povećali su i broj zaposlenika za deset na 56, a ove godine planiraju još deset.
Hoće li se na vašim blagajnama moći plaćati mobilnim novčanikom?
Baš je to smjer u kojem idemo, jer turisti će kod nas polako početi dolaziti s mobilnim novčanicima. Voljeli bi da tu mogućnost možemo ponuditi do ljeta, ali s obzirom na brojne velike projekte na kojima radimo mogu reći da ćemo tu funkcionalnost sigurno ponuditi ove godine.
Iako se ta liberalizacija veže primarno za recentnu pojavu fintecha, zanimljivo je da najveći proboj doživljava zbog hrvatske fiskalizacije koja je napravljena u cloudu. Danas ju većina traži na Androidu, ali Etranet je prvi u nas klasični mini POS pretvorio u fiskalnu blagajnu. Kako?
Prije sedam godina smo Ingenico POS, koji ima integriran ekran, tipkovnicu, printer i mogućnost izravne naplate kartica, uspjeli softverski upogoniti da obavlja sve funkcije fiskalne blagajne, kako je to tražila Porezna uprava. Time smo prvi u Hrvatskoj ponudili kompletno, malo i fleksibilno rješenje za fiskalnu blagajnu u koje postojeći korisnici nisu morali mnogo ulagati već su ga samo trebali softverski nadograditi. I to nismo napravili prvi samo u Hrvatskoj već globalno.
Riječ je hardverskom rješenju od Ingenica, a softver gore je naš, od Etraneta. Inače, Ingenico je uz Verifone najveći isporučitelj gotovih POS rješenja na svijetu. Oni su nas prvo pitali zašto to uopće radimo. Godinu kasnije, kad su vidjeli kakav je to tržišni uspjeh polučilo, nagradili su nas zlatnom plaketom na globalnoj razini.
Taj posao nam je otvorio priliku da radimo s Hrvatskim Telekomom, a zatim i za jednu banku.
HT je odmah ponudio fiskalne blagajne i godinu kasnije u izvješću se pohvalio da je od fiskalizacije imao prihod od milijun kuna. Objava uspjeha jedne ICT usluge ostala je presedan za HT do danas i bila je jedna od potvrda uspjeha Porezne uprave na uvođenju fiskalizacije. Kako ste osvojili taj posao za HT?
Ključ je bio u tome što je HT želio imati sve na jednom uređaju. Tada na tržištu nije bilo Android rješenja koja imaju integrirani printer već se moglo kupiti isključivo tablete s odvojenim Bluetooth printerom. No, kad morate uspostavljati stalno iznova vezu s printerom i nositi dva uređaja da bi ispostavili računa, jasno je da smo mi s Ingenicovim POSom imali tehnički superiorno rješenje. Trebale su tri godine da se na tržištu pojavi išta slično tako da smo imali jako dobar start. Suradnja s HTom pokazala se kao pun pogodak za nas, a vjerujem i za HT.
Kakva je ta suradnja danas?
I dalje se razvija, ali s obzirom na to da tu uslugu nudi HT, a mi mu nudimo razvoj i tehničku podršku, bilo bi bolje da to pitate izravno njih.
Prije godinu dana A1, tada Vipnet, je kupio jedno rješenje za fiskalne blagajne pa je raskinuo suradnju s tadašnjim razvojnim partnerom. Da li je to neki trend u telekomunikacijama? Smatrate li da bi i HT mogao krenuti u istom smjeru?
Ne bih komentirao poslovne odluke niti jednog operatora. Iz perspektive Etraneta mogu reći da smo jako zadovoljni svim suradnjama koje imamo pa tako i s HTom. Kad se promatra tržišni uspjeh Etraneta u fiskalizaciji onda mogu reći da imamo 25.000 korisnika takve usluge na svim tržištima. Osim u Hrvatskoj, Etranet usluge nudi i u Sloveniji te Češkoj i Rumunjskoj. U Češkoj je baš riječ o cloud fiskalizaciji kao u Hrvatskoj, a u Rumunjskoj smo razvili softversku uslugu koja vuče podatke iz aplikacije i kreira račune.
Za koga radite te usluge kreiranja računa i fiskalizacije u Češkoj i Rumunjskoj? Sami?
Ne. To radimo za Uber. Mi smo prije IPOa Ubera radili i fiskalizaciju računa za Uber u Hrvatskoj, a sada to radimo za Uber na tržištima Češke i Rumunjske.
Trenutno ne radimo za Uber u Hrvatskoj, ali nam je zato otvorio prostor da uslugu nudimo u ostatku njegovih operacija u Europi.
To vam je dakle prostor za rast?
Da, i ne samo kad govorimo o Uberu. To je prilika za rast i u ponudi sličnih usluga za druge mobilne aplikacije, kako na hrvatskom tako i na stranim tržištima. Trenutno najviše rastemo na polju EFTPOS platnih rješenja. No, na
glasio bih da mi na tom polju razvijamo klijentske aplikacije, dobavljamo opremu te nudimo kvalitetnu podršku klijentima, nemamo vlastita payment gateway rješenja već na tom polju surađujemo s partnerima..
Što je najveća promjena na tržištu POS rješenja u posljednje vrijeme?
Iznimno velik rast potražnje za Android platnim i blagajničkim rješenjima i ulazak niza fintecha na tržište s raznim vrstama mobilnih plaćanja. Prva promjena omogućila je razvoj softverskih usluga za POS blagajne i time stvaranje tržišta koje prije nije postojalo dok je u isto vrijeme trgovini i ugostiteljima omogućila da krenu u digitalizaciju. Druga je pak što je ulaskom fintecha došlo do značajnog pada provizija za obradu kartica i one i dalje padaju. K tome, uz pad cijena povećala se ponuda te su se otvorile nove mogućnosti za kupce. U Hrvatskoj još uvijek vrlo malo trgovaca preferira kartice. Rekao bih da više od 80 posto cijele maloprodaje i dalje ide u gotovini. A svi pričaju o potrebi uvođenja digitalnih oblika plaćanja. To je kod nas tek budućnost, koja će se brzo mijenjati.
Vi ste ušli u ponudu softverskih rješenja u blagajničkom poslovanju.
Kako se taj posao razvija?
Osim za telekome radili smo nešto slično za naftnu kompaniju i banke. Prostora na tržištu ima. U slučaju naftne kompanije smo Ingenico POS softverski nadogradili da postane ne samo naplatni uređaj, već i alat za upravljanje benzinskim agregatima smještenim u marinama. Znači, zaposlenik benzinske postaje može se popeti na plovilo, preko POS uređaja kontrolirati točenje i odmah ispostaviti račun kupcu, a kupac može to platiti karticom. Pri tome, sustav kontrolira sve od naplate do agregata za točenje goriva te razlikuje proizvode poput plavog dizela i slično.
U bankama smo pak njihova EFTPOS rješenja nadogradili s blagajničkim rješenjem, odnosno proširili smo im uslugu naplate kartica s fiskalnom blagajnom.
Da li je loyalty jedina nadogradnja novih POS uređaja? Gdje su prilike za nove prihode?
Dakako da ne. Primjerice, sve nove POS blagajne imaju mogućnost backupa svih računa u cloud. Mi to nudimo u sklopu standardne usluge. Međutim, nudimo i posebnu uslugu nonstop tehničke podrške, gdje čak ako se POS uređaj i uništi, mi možemo odmah isporučiti novi i preko clouda potpuno rekonstruirati sve transakcije koje su na njemu napravljene tako da je odmah spreman za korištenje. Dalje je tu loyalty pa analitike, prodaje mobilnih bonova odnosno elektronskih dobara itd. Međutim, mi ne gledamo na te usluge isključivo u kontekstu vlastitih blagajničkih rješenja. Imamo neke korisnike našeg loyalty rješenja koji ne koriste naše POS blagajne, a mi pak u loyaltyju nudimo analitiku koja je ispred konkurencije. Fleksibilni smo. Kupac je taj koji odlučuje.
Kripto plaćanje ste uveli na Billy blagajnama, startupu koji ste sami pokrenuli. Zašto?
Billy je nišni proizvod za male trgovce za koje je potrebno fleksibilno nuditi rješenja i poslovni model koji njima odgovara. Mali trgovci su vrlo specifični kupci. Većina njih danas želi Android blagajnu i žele sve kupiti u trajno vlasništvo, pa smo im taj model i ponudili.
Billy smo prvo pokrenuli u Sloveniji i pokazao se kao vrlo dobar proizvod. Prvenstveno je dobar, jer je uspješno spriječio odljev korisnika konkurenciji. Kripto plaćanje smo uveli jer želimo uvijek biti korak ispred konkurencije te na tržištu ponuditi nešto novo i inovativno.
Koliko ste duboko ušli u ticketing?
S jedne strane, radimo nekoliko pilot projekata s autobusnim prijevoznicima. Njima smo omogućili da prodaju karte na isti način kao i aviokompanije. To znači da kupac može za točno određenu liniju kupiti točno sjedalo, a oni pak mogu prodati karte gdje god žele od poslovnice, onlinea, mobilne aplikacije pa sve do prodaje i validacije u autobusu. Isto tako, naše rješenje omogućuje prodaju karata po multimodalnom modelu, odnosno može se prodati kartu za autobus, a usput odmah i za trajekt na koji putnik kasnije presjeda i onda još za autobus na otoku. S druge strane, razvijamo i rješenje za pametne gradove, odnosno za prodaju karata u javnom prijevozu. Interes za oba rješenja itekako postoji, jer je riječ o industriji koja se treba transformirati i digitalizirati, ne samo kod nas nego u cijeloj EU. I to je prostor gdje vidimo mnogo potencijalne suradnje s partnerima i integratorima različitih smart city rješenja poput telekoma i većih ICT kompanija.
RAZVIJAMO I RJEŠENJE ZA PAMETNE GRADOVE,
ODNOSNO ZA PRODAJU KARATA U JAVNOM PRIJEVOZU