U samo dva mjeseca Hrvati kupili dvostruko više zlata
Cijena najplemenitijeg metala na svjetskom tržištu dosegnula 1683 USD za uncu
Iz tvrtke Banka zlata navode kako su klijenti uložili 7 milijuna kuna više nego u istom lanjskom razdoblju TOMISLAV PILI tomislav.pili@poslovni.hr P otražnja za zlatom koja je na svjetskom tržištu vinula cijenu najplemenitijeg metala na najvišu razinu od 2013. prelila se i na domaće tržište. Naime, građani Hrvatske u samo dva mjeseca ove godine uložili su dvostruko više nego u istom razdoblju prošle godine, otkrivaju trgovci investicijskim zlatom. Cijena zlata u ponedjeljak je skočila više od dva posto i dosegnula je 1683 dolara za uncu.
Pitanje vremena
Ako se promatra cijena zlata izražena u američkim dolarima, zlato je trenutno na najvišoj razini od početka 2013. godine te približno 12 posto ispod rekordne razine dosegnute 2011. godine, ističe analitičar Banke zlata Josip Kokanović. “No, treba uzeti u obzir da je dolar danas 10 do 15 posto jači nego u razdoblju od 2011. do 2013. godine. Zbog toga je cijena zlata izražena u većini drugih valuta već dosegla rekordnu razinu. Mnogi stručnjaci za tržište zlata te analitičari koji prate financijska tržišta smatraju da je samo pitanje vremena kada će i u američkim dolarima cijena zlata dosegnuti rekord”, smatra Kokanović. Iako većina medija kao razlog naglog porasta cijene zlata navodi strah od recesije koju može uzrokovati koronavirus, to je samo kap koja je prelila čašu, naglašava taj analitičar. “Naime, cijena zlata u eurima je dosegnula rekord još prošlo ljeto kada koronavirusa nije bilo. Pravi razlog rasta cijene su ekstremno niske kamatne stope u svim važnim svjetskim gospodarstvima. U mnogima od njih državne obveznice nose negativnu kamatu i zbog toga se velika količina kapitala zadnjih godina slijevala u nekretnine, dionice i zlato. Budući da su dionice sada po mnogim parametrima precijenjene i postoji velika vjerojatnost značajnijeg pada, dolazi do masovnog prebacivanja kapitala u sigurna utočišta, poput zlata i švicarskog franka”, pojašnjava Kokanović. Što se tiče švicarskog franka, ta je valuta u odnosu na euro u posljednjih godinu dana ojačao 6,5 posto i još uvijek ima tendenciju jačanja. “No, švicarska središnja banka (SNB) je zbog toga počela ponovno upozoravati da je franak precijenjen i da to može štetiti švicarskom gospodarstvu. Ako bi se trend jačanja nastavio, postoji mogućnost da će SNB intervenirati na deviznom tržištu i namjerno ga oslabiti, kao što su napravili 2011. godine. Izgledan daljnji porast Sudionici na financijskim tržištima su toga svjesni, stoga ne očekuju daljnje jačanje franka veće od 5 do 10 posto sa sadašnje razine”, smatra Kokanović. Budući da se situacija s kamatnih stopama neće tako skoro poboljšati, a u slučaju recesije, kamatne stope bi mogle dodatno pasti, izgledan je daljni porast cijene žutog plemenitog metala. A to su već prepoznali domaći investitori. Kokanović otkriva kako u Banci zlata primjećuju značajan rast interesa za investicijsko zlato. “Još nisu prošla ni prva dva mjeseca 2020. godini, a naši klijenti su kupili zlata za 7 milijuna kuna više nego u istom razdoblju 2019. godine”, kaže Kokanović i pojašnjava da se radi o dvostrukom rastu prometa. Budući da je zlato dugoročna investicija koju većina ulagača planira posjedovati barem nekoliko godina, velika je vjerojatnost da će i svi oni koji se sada odluče kupiti zlatne poluge proći mnogo bolje sa zlatom nego primjerice s domaćim investicijskim fondovima ili oročenom štednjom, smatra taj analitičar. “Porast cijene zlata od nekoliko desetaka posto u idućih nekoliko godina sasvim je realan scenarij”, zaključuje Josip Kokanović. ❖