DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO TRAŽI ODVJETNIKE
Todorićeva nizozemska tvrtka ide u skupu arbitražu u SAD-u
Na upit Poslovnog dnevnika krajem prošlog tjedna potvrđeno da je i drugi postupak, koji su pokrenuli Raiffeisenbank International i RBA d.d., također zbog Lexa
Državno odvjetništvo trenutno je u potrazi za odvjetnicima koji će zastupati državu u dva arbitražna postupka pokrenuta protiv RH zbog tzv. Lex Agrokora. Nakon što su u objavi poziva zainteresiranim odvjetničkim društvima objavili da su jedan postupak inicirali Adria Group Holding i Adria group, nametnula se poveznica s Agrokorom, a iz DORH-a su potom i potvrdili da se radi o nizozemskim tvrtkama, preko kojih je Ivica Todorić svojedobno držao 95,5 posto Agrokora d.d. Na upit Poslovnog dnevnika krajem prošlog tjedna potvrdili su da je i drugi postupak, koji su pokrenuli Raiffeisenbank International i RBA d.d., također pokrenut zbog Lex Agrokora, odnosno Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od strateškog značaja za RH. Raiffeisen je u pravnu akciju krenuo pri UN-ovoj Komisiji za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL) sukladno njegovim Arbitražnim pravilima revidiranim 2010., dok su dvije nizozemske tvrtke svoju usmjerile na Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu (ICSID).
Neminovnost sporova
U oba slučaja tužitelji navode da je Republika Hrvatska donošenjem Zakona o postupku izvanredne uprave povrijedila bilateralne ugovore o promicanju i zaštiti investicija (BIT) i međunarodno pravo. Iako su i u Vladi i u izvanrednoj upravi Agrokora često isticali kako je lex Agrokor kao okvir za insolvencijski postupak priznat od EU do SAD-a, sudski procesi na raznim instancama jednako su tako isticani kao neminovnost za priču s brojnim i velikim gubitnicima. U konkretnom slučaju svakako je intrigantnija “nizozemska” arbitražna inicijativa ili, kako preciziraju u DORH-u, “zahtjev za registraciju Zahtjeva za arbitražu” u Washingtonu. Za početak, već pokretanje, a kamoli vođenje sporova pri ICSIDu prilično je skupo. Tužbu su nominalno pokrenule Todorićeve nizozemske tvrtke koje su u međuvremenu ostale bez imovine, a sam Todorić je i nedavno isticao nezavidnu financijsku situaciju. “Teško živim, obitelj nam pomaže, ali i prijatelji. Ne trošimo mi sad ne znam kakve novce, ali živimo veselo”, novinarima je izjavio početkom godine, doodajući da je zadovoljan “do kud je došao i kako je raskrinkao zločinačku organizaciju”. I dok za mnoge promatrače nema sumnje da on i stoji iza tužbe u Washingtonu i da je ona samo potvrda da je kroz offshore transferirao nemali novac, dio financijaša ne isključuje da je sudski proces zapravo preuzeo neki jači strani igrač. Takve kombinacije i svojedobno su se najavljivale kao mogućnost, i to ponajprije u konekstu imatelja tzv. PIK obveznica, specifičnog financijskog aranžmana je Todorić realizirao 2014. upravo preko nizozemskog Adria Group Holdinga, i to u funkciji preuzimanja Mercatora.
Biznis u Splitu?
Među financijašima koji vjeruju da taj zahtjev za arbitražom ipak im Todorićev “potpis” usput se u kontekstu financijske situacije Todorićevih tvrdi da je jedan od njegovih sinova nedavno navodno nemalo investirao u ugostiteljski biznis u Splitu. Kako bilo, na stranicama arbitražnog suda u Washingtonu predmet Adria group Holdinga protiv RH još nije registriran. No, protiv Hrvatske trenutno se na njemu vodi devet arbitražnih sporova (tri su zaključena), što je razmjerno mnogo s obzirom na njezinu veličinu. Financijski najveći je slučaj InaMol pokrenut krajem 2013.