NAKON DINAMIČNOG RASTA, OPTIMIZAM I ZA 2020.
Impuls građevini kroz stabilizaciju cijena radova, ali i skuplju rentu
U ovoj i sljedećoj godini možemo očekivati, prognozira Likan, ulazak novih developerskih i građevinskih kompanija, koje su jake na tržištima centralne i JI Europe
Vlada je pokrenula pripreme za izmjene zakona o minimalnoj plaći, no to neće utjecati na povećanje cijene ukupnog proizvoda u građevinskoj industriji. Tvrdi to predsjednik HUP Udruge graditeljstva Mirko Habijenec, pojašnjavajući da će zakonske izmjene u ovom sektoru utjecati na urednije poslovanje, tržišnu utakmicu i poštivanje kolektivnog ugovora o plaćama. U 2020. možemo govoriti o stabilizaciji cijena građevinskih radova, mišljenje je i vlasnika Kamgrada Dragutina Kamenskog. Tako s više strana iz sektora dolazi potvrda koja godi investitorima, iako Kamenski ističe da su cijene nekretnina po njemu na samom vrhuncu.
Zrelost tržišta
U svim segmentima nekretninskog tržišta, Hrvatska se nalazi u zamahu nove razvojne faze, a u odnosu na predkrizni period, prema Vedrani Likan iz Colliersa, ključna razlika je u zrelosti tržišta i spremnosti – kako u pogledu potražnje, tako i glede dostupnosti zdravih i održivih vidova financiranja. Element koji još odolijeva tim trendovima, po njoj je tek kretanje cijena najma u trgovačkim, a naročito uredskim prostorima. Za njih očekuje korekcije na više za dodatnih 10% do 15%. U ovoj i sljedećoj godini možemo očekivati, prognozira Likan, ulazak novih developerskih i građevinskih kompanija, koje su jake na tržištima centralne i JI Europe. Razvojne prilike koje se kod nas nude, sazrijevanje tržišta, akumulirana potražnja – upravo to ih, tvrdi, podsjeća na dinamiku njima domicilnih ili bliskih tržišta poput Slovačke, Češke, Mađarske, unazad nekoliko godina te privlači u Hrvatsku.
Učinkovitije s EU novcem
Građevinski sektor od lani se počinje isticati po znatno dinamičnijem rastu i prvi put nakon 2008. po rastućem obujmu radova ne samo u segmentu zgrada, nego i ostalih građevina. Rast obujma radova u 2019. za 8,3% prema HGKa temeljen je na realizaciji većeg broja investicijskih projekata u visokogradnji i infrastrukturi, što je uvelike rezultat učinkovitijeg korištenja EU novca. U Komori primjećuju da je “unatoč kontinuiranom rastu u protekle četiri godine, obujam građevinskih radova i dalje 37% manji nego u pretkriznoj 2008.”, no očekuju nastavak relativno visokog i stabilnog rasta građevinske aktivnosti i u 2020., uz simultani rast aktivnosti na zgradama i ostalim građevinama. Kako navode, podršku takvim očekivanjima daju predvidive investicije privatnog i javnog sektora poduprte sredstvima fondova EU, zatim dinamiziranje stanogradnje pri povoljnim uvjetima na tržištu rada, zadržavanju niskih kamatnih stopa i provedbi državnih poticajnih mjera.