Hrvatski telekom ima ‘burzovni lijek’ protiv koronavirusa
Najveći burzovni stradalnici Panika među investitorima u posljednja dva tjedna bacila je gotovo sve sastavnice CROBEX-a u dvoznamenkaste minuse
Telekomunikacijski sektor manje je osjetljiv na ciklička kretanja, a investitori računaju i na dividendu
Snažna rasprodaja koja je od 24. veljače kada je u Hrvatskoj potvrđen prvi slučaj zaraze koronavirusom zahvatila domaće tržište kapitala, bacila je u minus sve sastavnice indeksa CROBEX. Ipak, jedna dionica evidentno odolijeva panici među investitorima, a to je Hrvatski telekom. Iako su europske burze bilježile blagi oporavak, domaće dioničko mjerilo nastavilo je slabiti i u srijedu. Oko 15.30 sati CROBEX je bio 4,5 posto u minusu spustivši se ispod 1600 bodova. Time se ukupni gubitak mjerila od početka godine produbio na više od 21 posto. Kao i prethodnih dana, indeks su u ponor povlačile turističke dionice.
Spas u nelikvidnosti
Tako je Valamar Riviera gubio malo manje od 7 posto dok je pulski hotelijer Arena Hospitality Group pojeftinio više od 12 posto. Iskazano u cijenama, dionicu Valamara najveće turističke kompanije moglo se kupiti po 24,20 kuna dok se Arenina dionica trgovala po 262 kune. Međutim, izračun od 21. veljače do ovog utorka pokazuje da je koronavirus Valamar na burzi srušio za 30,1 posto dok Arena bilježi minus od 23,2 posto. Međutim, i među “turistima” ima dionica koje su manje stradale. Primjerice, Maistra, čija je vrijednost snižena za 12,4 posto. Stručnjaci ističu kako je to posljedica nelikvidnosti dionice, a ne veće otpornosti kompanije na utjecaj epidemije na turističke dolaske. “Manji pad Maistre pripisujem činjenici da ta dionica ima daleko manje dioničara nego Valamar ili Arena. Naime, kod Maistre je udjel slobodnih dionica daleko manji. Maistra neće ništa manje osjetiti posljedice koronavirusa nego ostale turističke kompanije, tim više jer joj je predsezona vrlo važna, a ove se godine mogu očekivati vrlo loši rezultati u tom dijelu sezone”, komentira Darko Brborović, predsjednik Uprave OTP Investa. Što se tiče Valamara i Arene, dodaje da likvidnije dionice u uvjetima panične rasprodaje uvijek prve stradaju. “To se događalo 2008. kada je pad tržišta bio predvođen prodajom dionica iz portfelja institucionalnih ulagača, a danas takvu praksu koriste mali ulagači”, ističe Brborović. Iako smatra da je burzovno trgovanje u posljednja dva tjedna isključivo pod utjecajem vijesti o širenju virusa COVID19, to nije utjecalo na izvedbu uvjerljivo najvećeg gubitnika unutar CROBEXa, Đure Đakovića. Ta dionica bilježi pad od čak 37,4 posto. “To je isključivo rezultat poslovnih problema te kompanije”, ističe Brborović. S time se slažu i analitičari Raiffeisen banke. “Prema objavljenim financijskim izvješćima (od 28. veljače), Grupa je u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju ostvarila snažan pad prihoda od prodaje na
21 posto minusa bilježi domaći dionički indeks CROBEX od početka godine, a u ponor su ga i u srijedu povukle
turističke dionice
godišnjoj razini, dok je neto gubitak dodatno produbljen u negativan teritorij”, pojašnjavaju iz RBA. Među većim gubitnicima izdvaja se i Atlantska plovidba koja je izgubila 28,5 posto.
Nema razloga za veći pad
“Pritisak na dionicu Atlantske plovidbe velikim je dijelom odraz snažnog pada cijena nafte na svjetskom tržištu početkom ovog tjedna uslijed nepostizanja dogovora između Rusije i ostalih članica OPECa oko daljnjeg smanjenja proizvodnih kvota”, ocjenjuju u Raiffeisenu. S druge strane, jedine dvije dionice koje bilježe jednoznamekasti minus su Zagrebačka banka (9,4 posto) i Hrvatski telekom (8 posto). Mali pad HTa po mišljenju Darka Brborovića je opravdan. “HT je vrlo malo izložen potencijalnom negativnom utjecaju epidemije i vrlo će je malo osjetiti na svojim prihodima. S obzirom da investitori računaju i na dividendu iduće godine, nije bilo razloga da dionica HTa snažnije oslabi”, smatra Brborović.
Iz RBA ističu kako je općenito sektor telekomunikacija manje osjetljiv na ciklička kretanja u gospodarstvu.
“Također, osjetljivost industrije je dodatno smanjena posljednjih godina, primjerice ukidanjem roaminga unutar EU, čime je smanjena volatilnost prihoda ovisno o razini privatnih odnosno poslovnih putovanja. Kompanija ima i negativan neto dug, što omogućuje poslovanje bez teškoća i u slučaju niže razine prihoda i operativne profitabilnosti”, zaključuju u RBA banci.