Vladin ‘štit’ nemoćan protiv otkaza, tvrtke traže odgodu svih obveza
Hoće li im hitne državne mjere za spas od dramatičnih posljedica koronavirusa biti od ikakve pomoći provjerili smo kod samih poduzetnika
Redovi otpuštenih konobara i kuhara pred Zavodom za zapošljavanje dokaz su stvarnog stanja na tržištu
Unatoč najavljenim mjerama, krenula su otpuštanja u ugostiteljstvu, o čemu su jučer svjedočili i redovi pred Hrvatskim zavodom za zapošljavanje u Zagrebu, kamo su se krenuli prijaviti otpušteni kuhari i konobari. Velike hotelske kuće zasad nemaju najave otpuštanja radnika s ugovorima na neodređeno, no neće se obnavljati oni na određeno, a na čekanju će biti i sezonci. Iz Sunce Hotela javljaju nam da neće nikog otpustiti jer štite zdravlje i ekonomsku sigurnost svojih radnika, svjesni da će im svi trebati od kad bude moguće otvoriti hotele. Kompanija čeka mjere Vlade te će se prilagoditi situaciji u gospodarstvu. I Maistra stoji sa zapošljavanjem sezonaca, a trenutno su im otvoreni rovinjski mali hotel Adriatic i zagrebački Westin. Zanimljivo je da pregledom društvenih mreža hotelskih kuća nismo uspjeli pronaći nijednu poruku o zatvaranju hotela u Zagrebu.
U Hrvatskoj udruzi turizma pozdravili su reakciju Vlade i mjere koje idu u smjeru zadržavanja zaposlenosti i održanja likvidnosti. No, upozoravaju da se mjere moraju što prije konkretizirati i odmah krenuti u primjenu. “To je ključno za turizam, s obzirom na to da u narednih 30 dana nije realno očekivati nikakav turistički promet. Posebno važnom mjerom smatramo osiguravanje sredstava za minimalne plaće bez koje će turističke kompanije biti prisiljene na donošenje neželjenih odluka”, istaknuo je direktor udruge Veljko Ostojić. Za očuvanje likvidnosti ključne su mjere odgode svih obveza, ističu u HUTU te pozivaju i sve razine vlasti, od jedinica lokalne samouprave preko županija do tvrtki u njihovom vlasništvu, da što prije definiraju takve mjere. Očekuju da im i Vlada da jasne preporuke u tom smjeru.
“Turističke kompanije aktivno čine sve što je moguće da zadrže zaposlene i da se kvalitetno pripreme za normalizaciju stanja te što bolji mogući ostatak turističke godine. Na ove mjere gledamo kao na prvi korak koji amortizira šok prekida turističkog prometa, no za stabilizaciju poslovanja kompanija bit će nužno definirati i drugi krug mjera kad se počnu zbrajati gubici. U tom dijelu smo spremni i dalje aktivno sudjelovati u predlaganju i pomoći Vladi u definiranju najučinkovitijih mjera”, poručuju iz HUTa.
Prijedlog mjera Vlade ocjenjujemo vrlo pozitivno, no vjerujemo kako će uvoditi dodatne s razvojem situacije. Hrvatska vlastitom proizvodnjom mlijeka zadovoljava manje od 50% svojih potreba stoga će buduće mjere morati biti usmjerene na revitalizaciju mljekarskog i poljoprivredno prehrambenog sektora”, poručili su iz Dukata. Iz Vindije ističu da trenutačno proizvode punim kapacitetom i u tri smjene. “Potražnja za domaćim prehrambenim proizvodima probila je rekorde za ovaj dio godine, a naša je odgovornost osigurati nesmetanu opskrbu i voditi računa o sigurnosti naših radnika, kooperanata, partnera i kupaca. Vindija pozdravlja mjere, budući da je sada ključno osigurati likvidnost tvrtki te sačuvati radna mjesta. To je odgovoran i pravovremen potez kojim će se potpomoći stabilnost poslovanja i suzbijanje dalekosežnijih posljedica krize uzrokovane pandemijom“, komentirali su iz Vindije. Mjere pozdravlja i Grupa Pivac. Ipak, ističu da u ovom trenutku nije moguće precizno utvrditi u kojoj će točno mjeri one doprinijeti planiranim ciljevima. “U izvanrednoj smo situaciji i trebat će vremena da se pokaže kako će se ona dugoročno odraziti na poslovanje. Kad budu poznati pravi razmjeri posljedica pandemije, neminovno je da će mjere biti nužno evaluirati i revidirati te smo uvjereni da će Vlada poduzeti odgovarajuće korake”, poručuju. U Gavriloviću su fokusirani na održavanje svoje proizvodnje. “Apeliramo na Vladu da vodi računa o specifičnostima pojedinih grupa poduzetnika te da se razmotre dodatne mjere poput održavanja nesmetanog protoka roba na području EU.
Izvoz i cijene
Dodaju da za vrijeme pandemije valja ograničiti izvoz strateških sirovine za prehramben izvan granica EU s ciljem održavanja stabilnih cijena ulaznih sirovina i zaštite prehrambene industrije na području EU”, predlažu iz Gavrilovića. Kažu i da treba osigurati direktnu pomoć kroz sufinanciranje djela plaće kroz poreze i doprinose za djelatnosti koje su direktno ugrožene pandemijom te apeliraju na uvođenje mjera smanjenja fiskalnih davanja. I u Pik Vrbovcu vjeruju da Vlada čini sve kako bi zaštitila gospodarstvo i građane: “Poduzimamo sve kako bi naša proizvodnja i lanac opskrbe u potpunosti funkcionirali. PIK zadovoljava 40% potreba tržišta za crvenim mesom i mesnim prerađevinama u Hrvatskoj te je izuzetno važno osigurati nesmetanu proizvodnju i distribuciju, za što imamo punu podršku Vlade”. Drvoprerađivači i industrije namještaja prvi osjete usporavanje i dolazak krize, pa su se među prvima obratili Vladi za pomoć. Za mnoge je, ipak, još rano za iznošenje procjena dok se ne razrade i objave najavljene mjere, odnosno uredbe i pravilnici. Puno je, kažu, nepoznanica, primjerice hoće li pojedine mjere vezano uz kredite za likvidnost ili plaće moći koristiti tvrtke koje su već u blokadi, a u tom statusu je velik broj manjih proizvođača, poglavito u preradi, proizvodnji peleta. “Nadam se da je ovo samo prva, vatrogasna mjera i da će za 30 dana uslijediti ozbiljniji paket, jer će ova kriza potrajati duže i posljedice treba liječiti tako da se osigura očuvanje i budućnost poslovanja. Ovako gledano, mjere koje su donesene su kao stavljanje flastera na ranu od metka”, ističe direktor Bjelina Stjepan Vojinić.
'Odgode nas neće spasiti!'
Otplate i odgode plaćanja, smatra, neće spasiti poduzeća. “Vlada umjesto zamrzavanja stanja treba ići sa strateškim, dugoročnijim pristupom i umjesto da se zadužuju tvrtke treba se zadužiti ona i omogućiti otpis duga za poreze, preuzeti na sebe kompletne bruto plaće, kako bi sebi osigurala da za šest mjeseci ima što više preživjelih poduzetnika koji će joj puniti proračun. To su strateške odluke”, zaključuje. Požgaj Grupa nakon jučerašnjeg sastanka u Hrvatskim šumama, kaže predsjednik Uprave Nikola Požgaj, uputila je Ministarstvu poljoprivrede prijedlog kako provesti mjeru Vlade o produženim valutama plaćanja kod HŠ. U njemu stoji da je nužno da se ova mjera primjenjuje retroaktivno na sve izdane
žava odluči za prelazak na plaćanje PDVa po realizaciji naplate računa, a ne po izdavanju, što je i bez krize apsurdna situacija u koju su stavljeni hrvatski gospodarstvenici”, ističe Vukušić.
Gradilišta još funkcioniraju
Velikoj brodogradnji, dijelu koji je preživio krizu prije korone, bitno je da se očuva dinamiku aktivnosti države.“Izuzetno nam je važno da se ne uspore ili zaustave redovni procesi pokrenuti prije ove situacije, a koji su neophodni za budućnost poslovanja. Mislim na redovno donošenje odluka Vlade o izdavanju jamstava za povrat avansa kupcima brodova kako se ne bi narušio kontinuitet ugovaranja i uspješnih realizacija projekata”, ističe Darko Pappo, član uprave DIV grupe u čijem je vlasništvu Brodosplit. Velika gradilišta zasad funkcioniraju i svi igrači u građevinskom sektoru polažu nade da će tako ostati. Ako se nastave investicijski ciklusi, tada našim tvrtkama neće u pitanje doći ista ili slična razina planiranih prihoda. To bi pak značilo da mjere za njih nisu presudne, ali cijeli sektor ipak drhti zbog pitanja hoće li biti zatvorena gradilišta, odnosno hoće li ovisno o uvjetima budućih karantena biti moguće organizirati rad na gradilištima, unatoč tome što je riječ o radovima u vanjskom prostoru. Radimo normalno, tvrdi predsjednik Uprave građevinske tvrtke Radnik Mirko Habijanec, predsjednik HUPove Udruge u graditeljstvu, i ističe da zastoja nema ni na jednom od 20ak Radnikovih aktivnih gradilišta u zemlji, kao ni u Njemačkoj. Navodi da je isti slučaj i drugih građevinskih kompanija, a Vladine mjere smatra hvalevrijednima. No, ne slaže se s apelima za uvođenje mjere otpisa dospjelih davanja prema državi. “Otpisi ne vode nigdje, ali opravdanje postoji za uvođenje djelomičnih subvencija zbog direktne štete – npr. ako su radnici bili kod kuće te nisu mogli obavljati posao, u kojem slučaju bi ih se poslodavcima trebalo nadoknaditi u određenom iznosu”, kaže. Dodaje da je Radnik jedan dio strateških materijala poput armatura nabavio plaćanjem dijela isporuka unaprijed čime su održali kontinuitet i spriječili zastoj. “Međutim, ne mogu se isključiti mogući problemi branše zbog opskrbe materijala koji uglavnom dolazi iz uvoza”, kaže.
Društva u državnom vlasništvu koja raspolažu državnim resursom moraju biti ti koji će na sebe preuzeti dio rizika