HNB dao bankama nalog za neisplatu dividendi
Samo namjenski Sve opcije odgode obveza i odobravanja kredita do 31. ožujka 2021.
Na banke u dijelu mjera vezanih uz odgode plaćanja i moratorije na kredite otpada oko 17 milijardi kuna
Prvi paket mjera koji je Vlada zbog koronakrize namijenila za pomoć gospodarstvu u cilju zaštite radnih mjesta i osiguranje likvidnosti procijenjen je na oko 40 milijardi kuna, što znači 10 posto BDPa. Pita li se poduzetnike, od kojih je velik dio suočen s blokadom poslovanja neizvjesna trajanja, pomoći nikad dosta, a osim što zagovaraju izdašniju podršku i u pogledu isplata plaća i pitanja državnih nameta, mnogima je sama činjenica da se paket sastoji od 63 mjere znak da će u provedbi problem biti i višak administriranja. U tom smislu veoma je važno kako će funkcionirati provedba dijela mjera u domeni banaka vezanih ponajprije uz odgode plaćanja i moratorije na kredite (poduzetnicima, a potom i građanima), jer od ukupno procijenjene “težine” prve runde mjera na njih se odnosi oko 17 milijardi kuna.
A klijenti ostaju takvi
Hrvatska narodna banka (HNB) u petak je izašla s priopćenjem o prilagodbi pristupa superviziji kreditnih institucija, kojim se fleksibilizira regulatorni okvir za odgode plaćanja i moratorije na kredite u skladu sa stajalištima Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) i Europske središnje banke (ESB). “Kreditna institucija može odgoditi obveze plaćanja ili na drugi način restrukturirati kreditne obveze i odobriti nove kredite za postojeće i nove izloženosti prema svojim urednim klijentima koji su 31. prosinca 2019. bili klasificirani kao A klijenti (a krajem prošle godine tanja), je bilo više od 90 posto) čije je poslovanje već pogođeno ili će biti pogođeno pandemijom koronavirusa, a sve s ciljem izbjegavanja daljnjeg pogoršavanja financijskog stanja klijenata”, ističu iz središnje banke. U tom razdoblju te će klijente moći i dalje klasificirati kao A klijente, što znači da za plasmane njima ne moraju izdvajati rezervacije. Dakle, HNB bankama time omogućuje da za naplatu duga svojih dužnika koji u tri mjeseca, počevši od travnja 2020., ne podmire tri rate kreditnih obveza, ne pokreću mjere prisilne naplate (ovrhe, instrumente osiguramnina uključujući i tvrtke i fizičke osobe zaposlene kod tih poduzetnika. Kako ističu u HNBu, “sve navedene mogućnosti odgode obveze plaćanja, restrukturiranja kreditne obveze ili odobravanja novih kredita za poduzetnike i fizičke osobe odnose se isključivo na namjensko financiranje održavanja kontinuiteta poslovanja klijenta i radnih mjesta te financiranje nepredviđenih troškova poslovanja nastalih zbog pandemije koronavirusa i trajat će do 31. ožujka 2021. godine”.
Moraju preinačiti odluke
S tim u vezi središnja banka odgađa i neke svoje supervizorske aktivnosti, poput testiranja otpornosti banaka na stres ili izravnih nadzora poslovanja. Hrvatska narodna banka će, usto, poslovnim bankama naložiti i zadržavanje prošlogodišnje neto dobiti, a od njih, kažu, očekuju i da se “primjereno prilagode isplati bonusa, otprekvih i slično”. Vodeće banke koje su već sazvale održavanje skupština uglavnom su predložile isplatu glavnine lanjske dobiti, što znači da bi u narednom razdoblju trebale preinačiti svoje prijedloge. S obzirom na visoku razinu kapitaliziranosti i likvidnosti naših kreditnih institucija u cjelini, u HNBu podcrtavaju da bi ispunjenje supervizorskih očekivanja trebalo ublažiti negativan utjecaj pandemije koronavirusa na gospodarsku aktivnost, a poručili su još jednom i da će nastaviti sa svojim monetarnim mjerama za osiguranje stabilnosti poslovanja kreditnih institucija.