I u krizi rade sve pravne ‘poluge’ tržišta nekretnina

Promet nekretninama jest uspavan, ali se kupoprodaje mogu provoditi

Uslijed situacije uzrokovane virusom, APN je kreditnim institucijama dao mogućnost da zahtjeve dostave i elektroničkim putem

UZemljišnoknjižnom (ZK) odjelu zagrebačkog Općinskog građanskog suda, najvećeg u zemlji, od 16. do 30. ožujka zaprimljeno je 1455 prijedloga za upis, riješeno je čak 1885, no to nisu konačni podaci jer suci i referenti zadnjeg dana ovog mjeseca i dalje su užurbano radili od kuće. Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) samo od 30. ožujka do sredine sljedećeg dana u jeku krize koronavirusa, zaprimila je ukupno 355 zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita za mlade. Sad su u fazi urudžbiranja.

'Cijene više neće rasti'

To znači da tržište nekretnina u Hrvatskoj, na kojem su nove aktivnosti praktički zamrle pod utjecajem navedene bolesti, trenutno spašavaju transakcije koje su dogovorne, ugovorene ili zakaparene proteklih mjeseci. Prema dopredsjedniku Udruženja poslovanja nekretninama pri HGKu te vlasniku Operete Bori Vujoviću, dok traje zabrana kretanja sve je na čekanju, a prestale su rasti cijene te po njemu više ni nećemo svjedočiti njihovim skokovima. Sad je samo pitanje, kaže, koliko će karantena trajati jer o tome ovisi kretanje cijena, odnosno bude li duža, neminovan je njihov pad. S druge strane, na navedene pokazatelje treba gledati kroz prizmu u kojoj je, tvrdi, jako puno ljudi potpisalo (pred)ugovore unazad nekoliko mjeseci računajući na novi krug APNa, zbog čega i on, iako inače nesklon ovoj mjeri, pozdravlja odluku ministra graditeljstava Predraga Štromara da se poziv provede. “Što se novih aktivnosti na tržištu tiče, sve je zamrlo od 15. ožujka, a izuzetak s jedne strane čini mali broj aktivnih kupaca koji žele iskoristiti novi krug APNa, te na drugoj oni Zagrepčani koji se nakon potresa moraju ili žele iseliti u drugi dio grada gdje traže stanove za kupnju ili najam”, kaže Vujović

Prilagođeno radno vrijeme

Vrijedno je istaknuti da su sve pravne poluge od odlučujućeg značaja za nesmetano funkcioniranje tržišta nekretnina i dalje u pogonu, s radom nisu stali ni zemljišnoknjižni sudovi, kao ni odvjetništvo i notarijat, već su radno vrijeme prilagodili novim okolnostima. Mogućnost provedbe kupoprodajnih ugovora kroz uknjižbu prava vlasništva, i založnog prava u korist kreditora u gruntovnicama, neposredno nakon potresa potvrdio nam je u telefonskom razgovoru predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa izražavajući stajalište da je uz moderne tehnologije moguće organizirati i taj dio sudačkih aktivnosti od kuće. Iz Hrvatske javnobilježničke poručuju da svi javnobilježnički uredi mogu primati stranke, ali samo od 912 sati, svakog radnog dana, no izvan toga moguća je komunikacija stranaka s uredima, putem elektroničke pošte i telefona. Upisi u zemljišne knjige se provode, tvrde, kao i na dosadašnji način, pa ističu da “aktivnosti javnobilježničkih ureda u elektroničkim zemljišnoknjižnim postupcima nisu zastale”.

Savjetuje se ići e-putem

Rad zagrebačke gruntovnice od 16. ožujka do daljnjega je organiziran tako da ne primaju stranke neposredno, odnosno kako kaže zamjenica voditeljice zagrebačke gruntovnice Mariji Horvat, strankama je preporučeno da izvatke iz zemljišne knjige izrade preko aplikacije eGrađani te da zahtjeve za izdavanje izvadaka, potvrda i zbirki isprava pošalju poštom, dok prijedloge za upis mogu poslati poštom ili elektronički putem javnih bilježnika i odvjetnika koji rade i imaju pristup Jedinstvenom poslužnom mjestu zemljišnih knjiga i katastra (eNotar i OSS). “Organizirana su dežurstva svih službenika, redovno se zaprima pošta, ažuriraju potrebni podaci u sustavu ZIS, rješavaju zaprimljeni prijedlozi i provode rješenja donesena u složenim predmetima. Dostava elektronički potpisanih rješenja riješena je kroz eotpremu, pa se većina pismena otprema preko eSandučića u suradnji s Hrvatskom poštom”, kaže Horvat. “Uslijed situacije uzrokovane koronavirusom, APN je svim kreditnim institucijama dao mogućnost da zahtjeve dostave i elektroničkim putem. I tijekom 2020. očekujemo suradnju s kreditnim institucijama, kako bi se i po 4. put uspješno proveo Zakon o subvencioniranju stambenih kredita”, poručuju iz APNa. U sklopu programa subvencioniranja u prethodne tri godine isplaćene su subvencije radi rješavanja stambenog pitanja građana prema godinama u ukupnom iznosu od 231.441.080 kuna. Od rujna 2017. do danas je ovom mjerom više od 9.400 obitelji osiguralo svoj dom te je u tim obiteljima rođeno više od 1.275 djece čime je ostvareno pravo na dodatno subvencioniranje u trajanju od dodatne 2 godine po djetetu.