I uz slap novca iz EU-a, povoljno zaduženje ovisi o reformama
Zahtjevna zadaća Pred nositeljima ekonomskih politika predstoji razdoblje osmišljavanja kvalitetnih investicijskih projekata i sustavnog provođenja zacrtanih strateških reformi, kažu analitičari
Pred nositeljima ekonomskih politika razdoblje osmišljavanja projekata
Činjenica da će Europska komisija postati najveći pojedinačni izdavatelj duga donijet će velike promjene na obvezničkom tržištu
Ishod maratonskih pregovora u Bruxellesu o novom višegodišnjem financijskom okviru te fondu za oporavak od 750 milijardi eura trebao bi se – barem na papiru – pozitivno odraziti na uvjete zaduživanja Hrvatske u narednim godina, očekuju analitičari. Novac za novi instrument, nazvan EU sljedeće generacije (NGEU) koji je tijesno je povezan s novim sedmogodišnjim proračunom, namaknut će Europska komisija zaduživanjem na financijskom tržištu, prvi put u povijesti EUa.
Možemo biti zadovoljni
Od tih 750 milijardi eura, 390 milijardi eura iskoristit će se kao bespovratna pomoć zemljama članicama, a 360 milijardi kroz zajmove. Hrvatska nacionalna omotnica iz NGEUa iznosi 9,4 milijarde eura. No, novac je uvjetovan provođenjem ekonomskih reformi. Hrvatska može biti zadovoljna ishodom višednevnih pregovora o raspodjeli sredstava u sklopu EU plana oporavka kao i proračuna za naredno sedmogodišnje razdoblje, ocjenjuje analitičar Erste banke Mate Jelić. „Premda još uvijek nisu dostupni detaljni podaci o raspodjeli novca po pojedinim kategorijama, jasno je kako ukupan iznos od približno 22 milijarde eura predstavlja značajan potencijal za domaću ekonomiju“, ocjenjuje Jelić. No, dodaje kako valja biti svjestan kako je uspješno lobiranje za sredstva bio tek prvi nužni korak ka zacrtanom cilju održivog rasta ekonomije. „Naime, pred nositeljima ekonomskih politika predstoji razdoblje osmišljavanja kvalitetnih investicijskih projekata, sustavnog provođenja zacrtanih strateških reformi, a sve u cilju stvaranja dubljih sinergijskih efekata koji bi trebale osigurati nastavak konvergencije domaće ekonomije prema stupnju razvoja koji uživaju ‘core’ zemlje EU“, ocjenjuje Jelić. Činjenica da će Europska komisija postati najveći pojedinačni izdavatelj obveznica u Europi donijet će značajne promjene na obvezničkom tržištu, ističu inozemni analitičari za Financial Times. Prema navodima britanskog medija, nadolazeća eksplozija zaduženja Bruxellesa vjerojatno će stvoriti nova obveznička mjerila širom Europe, a nije isključeno i da se poveća uloga eura kao valute za devizne rezerve globalnih središnjih banaka. „Mislim da će to preobraziti tržišta kapitala u Europi“, smatra Philip Brown, direktor dužničkih tržišta kapitala za javni sektor u američkoj banci Citi. „Imat ćemo sigurnu imovinu koja je dovoljno velika da pronađe mjesto u indeksima državnih obveznica i obvezničkim portfeljima“, dodao je Brown. EU je do sada bio slabo zastupljen na obvezničkim tržištima s plasiravši do sada izdanja od ukupno 50 milijardi eura. Uglavnom se radi o zaduženjima kojima je financirana pomoć Irskoj i Portugalu tijekom dužničke krize prije 10 godina. No, taj će iznos skočiti za 196 milijardi eura samo tijekom iduće godine, a sličan iznos plasmana „briselskih obveznica“očekuje se 2022. i 2023., govore projekcije Michaela Spiesa, analitičara Citija.
Korak prema fiskalnoj integraciji
Do kraja iduće godine zaduženje Europske unije – uključujući i dug europskih institucija poput fonda za financijsku pomoć ili Europske investicijske banke – iznosit će 980 milijardi eura što je približno jednako veličini španjolskog obvezničkog tržišta. Samo će Italija, Francuska i Njemačka imati veći iznos zaduženja u Europi, pokazuju Spiesovi izračuni. Paul O’Connor, fond menadžer u Janus Henderson Investors, ističe kako fond za oporavak ima veliko simbolično značenje jer je prvi pravi europski korak u pravcu podjele rizika za dug i „najveći korak do sada prema fiskalnoj integraciji“. Analitičari smatraju da neće nedostajati zainteresiranih ulagača za dug Europske unije s obzirom da joj dvije agencije za kreditni rejting daju vrhunski AAA rejting. „Postoji golema potražnja za takvom vrstom imovine“, kaže za FT Iain Stealey, investicijski direktor za međunarodna obveznička tržišta u tvrtki JP Morgan Asset Management. On procjenjuje da će prinos na te obveznice iznositi malo iznad nule. EU obveznice koje dospijevaju 2031. godine trenutno donose prinos od 0,14 posto, u skladu s istovjetnim francuskim obveznicama. Međutim, to je značajno iznad njemačkog Bunda koji donosi prinos od 0,47 posto.