PLENKOVIĆ U PARLAMENTU OBRAZLAGAO PROGRAM
Umjesto jakog starta s reformama, u novi mandat tempom iz prethodnog
Svoj drugi mandat u Vladi Andrej Plenković neće započeti dramatičnim i mukotrpnim reformama za koje u uvjetima ekonomske krize postoji potencijal, nego će nastaviti tamo gdje je stao u prvom mandatu i promjene voditi istom dinamikom. Takav se zaključak može izvući iz četverogodišnjeg programa rada Vlade za koji je pred zastupnicima jučer Plenković tražio potporu. I sam premijer prezentaciju je započeo konstatacijom da cijeli svijet prolazi kroz zahtjevno razdoblje u kojem su potrebne transformacije kako bi se prilagodili novim okolnostima, no sudeći prema programu, taj idealan trenutak za velike rezove proći ćemo s polaganjem na 22 milijarde eura osiguranih iz novog financijskog okvira i programa za oporavak EU, koji bi trebali donijeti brzo ozdravljenje gospodarstva i postupan napredak Hrvatske.
Lakši pristup kapitalu
U ovom trenutku najvažnije pitanje osiguranje likvidnosti nastavit će se pomagati jačanjem postojećih kreditnih linija putem Hamaga i HBORa. Program uključuje i uvođenje garancijske sheme radi jačanja kolateralnih pozicija kod kredita, za koja će sredstva osigurati država, a dio novca namaknut će se zaduživanjem kod međunarodnih razvojnih banaka. Osnovat će se i Fond za alternativne oblike financiranja, te smanjiti regulatorne prepreke za poticanje alternativnih i inovativnih oblika financiranja, jačati jamstvene institucije za olakšavanje pristupa financiranju te poduzetnicima olakšati pristup kapitalu. Osim već najavljivanih smanjenja poreznih stopa, poduzetnicima će i nakon koronakrize ostati mogućnost izbora plaćanja PDVa i po plaćenim i po naplaćenim računima. Za trgovce i ugostitelje kao olakšanje u poslovanju slijedit će povećanje blagajničkog maksimuma s 30.000 na 50.000 kuna, a za srednje s 50.000 na 80.000 kuna. U programu se najavljuje i unapređenje regulacija rada društava i agencija koje se bave otkupom dospjelih potraživanja. Trenutna pogođenost tucije rizma prilika je za promišljanje daljnjeg usmjerenja u tom sektoru osjetljivom na krize, ali i veću orijentiranost na poticanje proizvodnje. Turizmu Vlada kani nove ciljeve postaviti novom razvojnom strategijom, a program ukazuje da će se naglasak dati nautičkom i zdravstvenom turizmu. Predviđa se tako reorganizacija rada ACIja, te poticanje razvoj novih marina i mega marina za velike jahte. Za zdravstveni turizam Vlada predviđa omogućiti investiod milijardu eura, te otvaranje 3 tisuće novih radnih mjesta u tom segmentu koji bi dodatan poticaj dobio umrežavanjem sa sustavima zdravstvenog osiguranja drugih članica EU.
Daljnja transformacija
Poticanje r e industrijalizacije, temeljene na novim tehnologijama, bit će usmjereno na djelatnosti u kojima Hrvatska može biti konkurenta – ICT i proizvodnja računalne opreme, farmaceutskih proizvoda, strojeva, uređaja, metalnih proizvoda i namještaja, brodogradnja, kao i prehrambena industrija. Jačat će se i vojna, kemijska, farmaceutska, te automobilska industrija, koje su pretežito izvozno orijentirane. Važan korak ka daljnjoj transformaciji prema Industriji 4.0 bit će usvajanje Nacionalne platforme za digitalizaciju industrije. Sufinancirat će se kreativne industrije s naglaskom na inovacije. Za drvoprerađivačku i industriju namještaja dobra je vijest da Vlada predviđa osigurati im status i primjerene potpore, a jedna od mjera bit će i uporaba zelenih energenata na bazi drvne biomase u javnom sektoru od nacionalne do lokalne razine. Od konkretnijih projekata u zdravstvenom sektoru predviđa se revitalizacija i proizvodnja cjepiva i krvnih pripravaka u Imunološkom zavodu. Puno detalja o tome Plenković nije iznosio, ali je rekao da su resorna ministarstva izradila plan za taj projekt. U poljoprivredi za male poduzetnike priprema se financijski instrument za kupnju zemljišta, a potporom za ulaganja u reprodukcijske centre i svinjogojske farme Vlada cilja povećati proizvodnju svinjskog mesa za 40%, te 20% u govedarstvu. Veću proizvodnju voća i povrća potaknut će među ostalim izgradnjom 20 regionalnih rashladnih, skladišnih i distribucijskih centara, kao i 50postotnim povećanjem navodnjavane površine do kraja novog mandata. Ulaganja u prometnu infrastrukturu standardno su najvrjednija, a uz gradnju novih željezničkih pruga Vlada najavljuje i nabavku novih 40 elektromotornih vlakova za obnovu vozni park HŽ Putničkog prijevoza, kao i modernizaciju tramvajske infrastrukture i nabavku 60 tramvaja za Zagreb,te 25 za Osijek, uz izgradnju novih tramvajskih remiza u oba grada. Iako nije navedeno u programu, u Saboru je Plenković najavio i gradnju pruge do Samobora.