‘Naš problem nije uvoz, već premala proizvodnja i neorganiziranost’
Nije sve zbog korone Poremećaji na tržištu voća i povrća su svugdje, ogroman je problem što nismo samodostatni
Nismo samodostatni u voću i povrću, kažu iz Smartera
Moramo poboljšati sebe i podići našu produktivnost, a ne stopirati uvoz, na što mnogi pozivaju, kažu analitičari Smartera
Prisutni su poremećaji na tržištu, no to nije nužno povezano samo s korona krizom i izostankom turističke potrošnje. Pad se osjeti od Istre do Dubrovnika, ali je uzrokovan globalnim kretanjima, a kriza nam je samo pokazala koliko smo ovisni o uvozu i kolika je važnost poljoprivredne proizvodnje. Mi nismo otok i ovo se ne događa samo nama već cijelom svijetu. Samodostatnost je u zadnja tri mjeseca najkorištenija riječ kada govorimo o poljoprivredi i to nam je drago˝, istaknuo je čelnik čovjek konzultantske kuće Smarter Denis Matijević na Smarterovoj prezentaciji stanja na tržištu voća i povrća održanoj u četvrtak u Zagrebu.
Kako tvrdi, zbog klimatskih uvjeta već je vidljivo da će u Hrvatskoj doći do pada proizvodnje kod većine vodećih voćnih vrsti (jabuka, mandarina, šljiva), dok su na tržištu cijene uglavnom nešto više u odnosu na lani. Kod proizvodnje većine povrća nisu se dogodili ekstremni poremećaji pa su procjene da će urod biti približno na razini lanjskog, dok je na tržištu vidljiv pad cijena između 12 do 20%. Kako smatraju stručnjaci Smartera, korona kriza osvijestila je potrebu da se i u hrvatskoj poljoprivredi napravi snažan zaokret i krene u bolju organizaciju proizvodnje, udruživanja i povezivanja proizvođača, odnosno jačanje horizontalne i vertikalne integracije.
Sad je idealan trenutak
Samo jače međusobno povezivanje proizvođača i njihovo jače povezivanje s organizatorima proizvodnje, otkupljivačima i prerađivačkoprehrambenom industrijom jamac je za povećanje konkurentnosti i razine samodostatnosti poljoprivredne proizvodnje
12-20 posto pad cijena povrća na tržištu, dok su kod voća cijene nešto više u odnosu na prošlu godinu
bolje organiziranosti tržišta koja će omogućiti dostupnost domaće robe na policama trgovačkih lanaca, ali i lakše apsorbiranje tržišnih viškova kroz izvoz. Matijević napominje i da ENNA Fruit, kojoj je predsjednik Uprave, izvozi voće i povrće kako bi smanjila pritisak na tržište te da radije viškove prodaju na vanjskim tržištima nego da na našem padaju cijene, a uz to tvrtka su koja je pokrenula nekoliko proizvođačkih or- ganizacija. Od početka godine izvezla je 640 šlepera robe, više od polovice ukupnog hrvatskog izvoza, od čega u protekla dva mjeseca više od 250 šlepera. “Iako uvoz utječe na nas, nije naš glavni problem, naš problem je taj što nemamo dovoljno proizvodnje i stvari nisu dobro postavljene. Ipak, vjerujemo da će uskoro doći do promjene u poljoprivredi jer je trenutak idealan. Imamo konsenzus stranaka, politike, javnosti, svi vide vrijednost i važnost domaće proite zvodnje i sada je moramo podići”, smatra Matijević.
Rijetka svijetla točka
Ipak, ogroman problem domaće poljoprivrede leži u tome što nismo samodostatni u proizvodnji. Kako ističe Zvjezdana Blažić, konzultantica Smartera, samodostatnost u voću nam je na 54 posto, a u povrću 65.
“Iako imamo klimu, strukturu, druge mediteranske zemlje imaju bolje prinose i rezultate. Jagoda nam je ove godine bila svijetla točka u vrijeme lockdowna kada se u trgovačkim lancima mogla naći jedino domaća. Mi moramo poboljšati sebe i podići našu produktivnost, a ne stopirati uvoz na što mnogi pozivaju”, upozorava Blažić. Prema prvim procjenama Smartera, ove se godine zbog mraza očekuje pad proizvodnje jabuka na 55.000 tona. Nedovoljno oborina i izostanak navodnjavanja utjecat će na manju proizvodnju mandarina, očekuje ih se 30.000 tona. Procjene kod povrća govore o proizvodnji npr. oko 175.000 tona krumpira, 33.000 tona rajčice, te oko 25.000 tona lubenice, što je na razini prošle godine.
54 posto samodostatnost proizvodnje voća u Hrvatskoj, a u kategoriji povrća iznosi malo viših 65 posto