Poluprazna ljetovališta guraju Tursku u financijsku provaliju
Kolaps turističkih dolazaka – u lipnju pad je iznosio 96 posto – ključni je dio problema s kojima se Turska suočava
Bez deviznih prihoda, vlada troši milijarde dolara na obranu tečaja i upumpava kredite u gospodarstvo što je 2018. godine izazvalo krizu
Sbitno manjim brojem turista u turskim ljetovalištima uslijed pandemije koronavirusa presušio je jedan od glavnih izvora deviza za tamošnje gospodarstvo i time reprizu valutne krize iz 2018. učinio još izvjesnijom. Međutim, predsjednik Recep Tayyip Erdoğan vjeruje u brz oporavak te ubrzano troši devizne rezerve kako bi obranio tečaj lire. Za ekonomiste to je još jedan pokazatelj da vlada u Ankari živi u ekonomskoj paralelnoj stvarnosti. Kako piše Financial Times, Erdoğan je prošlog mjeseca izjavio kako treba pohvaliti mjere kojima su spriječeni “maliciozni” napadi na liru. Takvi potezi, naglasio je turski predsjednik, jačaju “imunološki sustav turskog gospodarstva protiv globalnih turbulencija”.
Erdogan daleko od istine
Za većinu ekonomista Erdoğanove riječi ne mogu biti dalje od istine. Kolaps turističkih dolazaka kao rezultata pandemije produbio je rupu u javnim financijama. Stranih investitora više nema, nakon što su povukli gotovo 13 milijardi dolara kapitala iz Turske prodajom tamošnjih obveznica i dionica. No, udar na turizam ključni je dio problema s kojima se Turska trenutno suočava. Naime, turistički prihodi važan su izvor deviza za tu državu, koja se oslanja na velike iznose stranog kapitala radi financiranja ekonomskog rasta i ublažavanja gotovo kroničnog deficita proračuna. Prošle godine Tursku je posjetilo 45 milijuna turista koji su ostvarili prihod od 34,5 milijarde dolara. Međutim, u prvih šest mjeseci ove godine turistički dolasci niži su za 75 posto. Samo u lipnju pad je iznosio 96 posto. “U normalnim vremenima zarađivali bi oko 1000 eura dnevno. Sada između 10 i 20 eura”, ističe za britanski list vlasnik suvenirnice u turističkom mjestu Lara. Vlada se nadala da će snažan pad cijena nafte – jedne od uvoznih stavki na koju Turska najviše troši – umanjiti štetu od pada turističkih prihoda i ostalih vrsta izvoza, poput tekstila, bijele tehnike i automobila. No, to se baš i nije dogodilo. Proteklih nekoliko mjeseci turski proračun zagazio je duboko u manjak – samo u prvih pet mjeseci rupa u riznici iznosi 17 milijardi dolara. Procjene za cijelu godinu variraju ovisno o analitičarima, no britanski Barclays procjenjuje da bi deficit mogao iznositi i 30 milijardi dolara, odnosno 4 posto BDP-a. Pogoršanje javnih financija sve se izraženije odražava na vrijednost turske valute. Kako bi zaustavile klizanje, vlasti su već ove godine utrošile 65 milijardi dolara na obranu tečaja, procjenjuje Goldman Sachs. Unatoč tome, lira je prošlog tjedna prema euru pala na od 8,17 lira, vrlo blizu rekordno niskom tečaju od 8,21 lira zabilježenom prije dvije godine usred valutne krize. U kratkom roku trošenje novca za obranu tečaja dalo je rezultata. Lira je tijekom ove godine prema dolaru izgubila 15 posto, što je daleko manji pad vrijednosti nego brazilskog reala ili južnoafričkog randa. Erdoğanov zet, ministar financija Berat Albayrak, stalno ponavlja kako se Turska odvaja od trendova prisutnih u ostalim državama u razvoju. Međutim, dio analitičara smatra kako će ova strategija posijati sjeme nove financijske krize. Robin Brooks, glavni ekonomist Instituta za međunarodne financije kaže kako se Turska ističe među rastućim državama, ali po mnoštvu pogrešnih razloga. Ima veliki proračunski deficit, troši milijarde dolara pokušavajući obraniti liru i upumpava jeftine kredite u gospodarstvo. To je istovjetna taktika koja je prije samo dvije godine izazvala golemu krizu tijekom koje je lira izgubila 30 posto vrijednosti. Potonuće valute izazvalo je pritisak na prezaduženi korporativni sektor, dovelo do rasta inflacije i gurnulo gospodarstvo u recesiju. Dok inozemni ekonomisti smatraju da će tursko gospodarstvo ove godine u prosjeku pasti 4,3 posto, Ankara i dalje inzistira na procjenama snažnog oporavka koji će donijeti pozitivan ovogodišnji rezultat BDP-a.
Na kraju žrtva je lira
Kako bi ostvarila taj cilj, vlada se opet okrenula kreditiranju. Središnja banka snizila je ključnu kamatnu stopu za čak 15,75 postotnih bodova tijekom posljednjih 12 mjeseci. Banke su pojačale kreditiranje, kako poduzeća, tako i građana, pa je rast kredita na godišnjoj razini dosegao 24 posto, što je najviša razina od 2013. godine. Međutim, rast kreditiranja osnažuje domaću potražnju, što pak povećava uvoz te tako produbljuje deficit platne bilance, naglašava Robin Brooks. “Na kraju, žrtva je lira”, dodaje taj analitičar. Još jedna kaotična deprecijacija valute zakomplicirat će turske napore da se zemlja oporavi od koronakrize. “Ako smatrate da će utjecaj koronavirusa relativno brzo nestati, onda je to ispravna strategija. U kratkom roku je skupa, ali kupuje dovoljno vremena da prebrodite vrlo teško razdoblje”, ocjenjuje Phoenix Kalen, direktorica rastućih tržišta u francuskoj banci Société Générale. Turska je do sada zabilježila oko 230.000 oboljelih i 5600 preminulih, a svakog dana od COVID-19 oboli oko 900 ljudi. No, ako se koronavirus ubrzo ne suzbije, a prihodi od turizma i izvoza se ne oporave u kratkom vremenu, Kalen upozorava da bi Turska mogla postati vrlo ranjiva na buduće ekonomske šokove. “Ako trenutna situacija potraje još 12 mjeseci, to neće biti održivo. Turske vlasti balansiraju u tom krhkom ekvilibriju, pokušavajući da ne padnu u ponor”, dodaje P. Kalen.