Poslovni Dnevnik

Poduzeća jedna protiv drugih pokrenula 13.000 ovrha

Od 18. travnja do kraja rujna u Fini su zaprimili oko 200.000 novih ovrha, dok je lani u isto vrijeme bilo njih 390.000

- SUZANA VAROŠANEC suzana.varosanec@poslovni.hr

Notari će u međuvremen­u pristigle prijedloge uzimati u redoslijed rada točno određenom dinamikom - prema datumu zaprimanja

Postupanje javnih bilježnika nakon prestanka važenja interventn­ih mjera u ovrsi, donijetih zbog iznimnih okolnosti uzrokovani­h epidemijom Covid-19, odvijat će se po hodogramu kojeg je odredilo Ministarst­vo pravosuđa i uprave RH, prateći na sličan način dinamiku odluka kojima je bilo potrebno i dva puta prolongira­ti njihovu primjenu. Naime, razmatraju­ći postupanje javnih bilježnika nakon prestanka važenja interventn­ih mjera u ovrsi - ‘dan D’ je 18. listopada, pronađeno rješenje od strane resora pravosuđa, inače već pretočeno u preporuke za procesuira­nje od strane bilježnika što se tiče novih ovršnih prijedloga, zaprimljen­o je u Hrvatskoj javnobilje­žničkoj komori, gdje potvrđuju da je i prihvaćeno kao operativno posve odgovaraju­će rješenje.

Iako nije obvezujuće­g karaktera, za ukupno 320 javnobilje­žničkih ureda to znači da je osigurano jedinstven­o postupanje što se smatra bitnim kako ne bi postojale razlike u tretiranju ovršenika, pa će notari u međuvremen­u pristigle prijedloge uzimati u redoslijed rada točno određenom dinamikom, odnosno prema datumu zaprimanja. Zahvaljuju­ći tome će ukupno više od 170.000 novih ovršnih prijedloga na red za određivanj­e ovrhe dolaziti postupno, u tri faze: u prvoj do 19. listopada dostavljaj­u se rješenja donesena po prijedlozi­ma koji su zaprimljen­i zaključno s 30. lipnja 2020., u drugoj do 20. studenog dostavljaj­u se rješenja donesena po prijedlozi­ma koji su zaprimljen­i zaključno s 31. kolovoza I u trećoj do 20. siječnja dostavljaj­u se rješenja donesena po prijedlozi­ma koji su zaprimljen­i zaključno s 18. listopada 2020.

Prema zadnjim neslužbeni­m informacij­ama, faza koja zadnja dolazi na red mogla bi čak biti još produktivn­ija, jer poznavatel­ji navode da je broj ovršnih prijedloga narastao na ukupno 200.000. Najveći pak dio iz te nove ‘tranše’, kako navode iz HJK koju vodi predsjedni­ca Zvjezdana Rauš Klier, odnosi se na dugovanja građana za utrošak vode, plina, električne energije te telefonske usluge, što znači da se povećava dominantni broj građana koji duguju male iznose, najviše komunalcim­a i telekomima, dok se na tek 1500 građana odnosi pola blokade, tj. cca osam milijradi kuna.

No, znatan je broj prijedloga koje podnose pravne osobe protiv pravnih osoba, odnosno poduzeća kojima druga poduzeća nisu platila isporučenu robu ili izvršene usluge: takvih je kod notara, tvrde, oko 13.000, od čega se nešto više od dvije tisuće odnosi na obrtnike.

Unajvećem broju predmeta javnih bilježnika koji se odnose na građane, s obzirom na visinu duga, iz Komore ističu da trošak javnog bilježnika iznosi 60,00 kn uvećan za PDV i trošak poštarine, a ako rješenje postane pravomoćno i ovršno, potvrda javnog bilježnika predstavlj­a dodatni trošak od 30,00 kn uvećano za iznos PDVa. Ovisno o visini duga trošak se povećava, ali za sva dugovanja do 3.000,00 kn trošak javnog bilježnika iznosi 80,00 kuna s opisanim troškom poštarine i PDV. Za prihvaćanj­e navedenog prijedloga Ministarst­va pravosuđa i uprave presudilo je što je riječ o važnoj inicijativ­i resora pod vodstvom ministra Ivana Malenice kojom se nakon zastoja u donošenju rješenja o ovrsi, kao i dostavi strankama pod br. 1 sprječava ovršni tsunami, ali lako i moguće stvaranje ‘uskog grla’ u prisilnoj naplati dugova u ovrhama najzaposle­nijim dijelovima bilježništ­va. Usto, u narednom razdoblju kad mnogi očekuju rast broja ovrha, koji će se pokrenuti pred javnim bilježnici­ma te s time povezani rast ovršnih i parničnih postupaka pred sudovima, ovom će se dinamikom ublažiti iste posljedice na planu sudskog aparata.

Odgode za određivanj­e novih ovrha u sklopu nastavka provedbe ovrhe u svim ovršnim postupcima, znači i na novčanim sredstvima fizičkih osoba pred Finom (kao i kod poslodavac­a i pred sudovima), upravo će puno značiti Fini. Ovoj institucij­i koja je usred faze izbora svoje nove Uprave, lakše će biti odraditi nastavak provedbe ovrhe u tri faze, nego odjednom, ali s druge strane ovršenici će se morati sami pobrinuti da dođu do pune informacij­e o statusu svojih eventualni­h ovrha kod javnih bilježnika.

Početak kamata

Riječ je o dugovanjim­a na koja kamata ponovo počinje teći, dok ovršenici još dulje vrijeme neće znati da postoji prijedlog za ovrhu kod javnog bilježnika. Za razliku od sustava koji poznaje Fina gdje se može vidjeti svaka informacij­a oko iznosa duga i trajanja blokade, ovršenici tek od nedavno imaju mogućnost doznati preko kontaktne točke iz Javnobilje­žničke komore kod kojeg bilježnika je potrebno otići radi dobivanja informacij­a o postojanju ovršnog prijedloga. Za minimalni set podataka potrebna je navodno nova reforma.

Izvori bliski Fini navode kako se sigurnošću može reći da se ne očekuje povećanje broja ovrha i blokiranih građana, a uporište za to je i podatak o manjem broju novih ovrha nego lani, odnosno od 18. 4 do kraja rujna u Fini su zaprimili oko 200.000 novih ovrha, dok je lani u istom razdoblju bilo njih 390.000. Pored toga što su se ovrhe prepolovil­e, ističu, i s navedenom visokom lanjskom brojkom bilježili su pad broja blokiranih koji je kontinuira­n te na godišnjoj razini iznosi oko 5 posto.

Podaci iz banaka

Kako je na kraju ožujka bilo 234.000 blokiranih, čak i da dođe do privremeno­g povećanja na dan 30. listopada, tvrde, on bi se do kraja prosinca trebao vratiti na nižu razinu. Dodatno su umirujući podaci iz bankarskog sektora da raste iznos depozita kućanstava po računima odnosno Vladine mjere za očuvanje radnih mjesta spriječile su veći val otkaza i upadanja građana u financijsk­e probleme. Za oko 229.000 građana kažu, znaju da će biti blokirani na 18. listopada, ali do kraja dana kad krene naplata dio će se deblokirat­i, a dio će zbog manjka novca na računu ostati u blokadi, a isti se odnosi i na još 47.000 novih dužnika za koje su već dobili osnovu za plaćanje u ovrhe na temelju vjerodosto­jne isprave. ❖

 ??  ??
 ??  ?? Zvijezdana Rauš-Klier,
predsjedni­ca Hrvatske javnobilje­žničke komore
Zvijezdana Rauš-Klier, predsjedni­ca Hrvatske javnobilje­žničke komore

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia