Viškove krumpira, mesa i mlijeka ne mogu anulirati poticaji 2 entiteta
Jedina prava mjera za zaštitu domaćih proizvođača su carine na uvoz, jer poticaji nisu bili dovoljni
Dok se gomilaju viškovi mesa, mlijeka, krumpira i drugog povrća, poljoprivrednici u oba entiteta u BiH tvrde da problem ne mogu riješiti ni poticaji entitetskih vlada koji su im dosta pomogli, ali je jedina prava mjera uvođenje prelevmana i smanjivanje uvoza ove robe u BiH. Vlada Federacije BiH odlučila je iz programa pomoći gospodarstvu, a zbog pandemije koronavirusa izdvoji 10 milijuna KM za poljoprivredu. Fadil Novalić, premijer FBiH, rekao je nedavno da je dosta toga posijano i uzgojeno i da to sada treba i prodati, pišu Nezavisne novine iz Banja Luke, a prenosi Vecernji.ba. Iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske su rekli da već imaju poticaje za proizvodnju.
“U vezi s mesom i povrćem, za koje su proizvodači iskazali višak proizvodnje, organiziran je izvanredni interventni otkup, za što je izdvojeno dodatnih pet milijuna KM iz Kompenzacijskog fonda”, kazao je Aleksandar Macanović, glasnogovornik ministarstva. Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, kaže kako je Vlada FBiH napravila odličan potez izdvajanjem 10 milijuna KM za poljoprivredu i da će to pomoći agraru i stočarstvu. Ističe da se ta pomoć odnosi direktno na ljude koji se bave izvozom. “Znamo da imamo viška mlijeka i mesa, koje se teško plasira, te krumpira i drugog povrća. Treba sad sve sumirati i vidjeti čega sve ima još viška kako bi se roba napravila konkurentnom i lakše plasirala na inozemnom tržištu”, kazao je Bićo i dodao kako će pomoć Vlade FBiH biti od koristi upravo kod stvaranja konkurentnosti proizvoda za izvoz.
Ne vide konkretnu korist
U FBiH, kaže, otkup ide neometano, ali problem je kad roba dođe do otkupljivača. “Kod njih se roba gomila, potrošnja pada, a robu je teško prodati. Nama najviše smeta uvoz. Sve bi se ovdje moglo plasirati, ali zbog sporazuma države, nemoguće je zaustaviti uvoz”, kaže Bićo. Jedan od uzroka viškova je i porast proizvodnje, a kako ističe Bićo, poljoprivrednicima u plasmanu ne pomaže ni pad cijena krumpira, mesa ili mlijeka. I Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednika RS, potvrđuje viškove. Vlada RS je, kaže, za povrće izdvojila dva milijuna KM te se povrtlari još ne bune, iako imaju viškova.
“Situacija s mesom je izuzetno teška, Vlada je dala pet milijuna za otkup, to je iskoristilo pet većih proizvođača. Seljaci su nezadovoljni, a problem neprodanih bikova koji su prerasli i dalje postoji. I svi proizvođači mlijeka su u problemima. Poljoprivrednici smatraju da bi prava mjera bila uvođenje prelevmana i carina, kao spasa za poljoprivredu u RS. Od pet milijuna KM mi nismo vidjeli konkretnu korist, nego smo ostali na istom ili nam je čak gore nego u siječnju, kad je bio prvi otkup bikova”, kaže Usorac. Tvrdi kako na razini BiH ima 20 milijuna litara viška mlijeka.
Tržište ne može amortizirati
Tržište to, po svemu sudeći, ne može amortizirati, a cijena mlijeka pada. “Pala je kupovna moć građana, a uvoz je ostao i to diktira cijenu, a države iz kojih se uvozi proizvođačima daju poticaje”, kaže Usorac. Uvozi se i jeftino meso. “Oni koji su uvozili meso, u prvih šest mjeseci zaradili su 50 milijuna KM”, tvrdi Usorac. Pojašnjava da je problem i u višku krumpira i kukuruza. Neke države u EU su, ističe, ograničile uvoz ovih namirnica, te bi isto trebala uraditi i BiH, jer joj to, misli Usorac, Sporazum o slobodnoj trgovini omogućava. “Seljaci su posijali mnogo krumpira, entitetske vlade su ih nagovorile, dale poticaje... Sada taj krumpir leži. Više nitko neće htjeli sijati krumpir”, reče Usorac.