Poslovni Dnevnik

MICHELE ANTOGNOLI, BFF BANKING GRUPE

Iako ima lošu reputaciju, faktoring može riješiti goleme dugove u zdravstvu

- MARIJA CRNJAK marija.crnjak@poslovni.hr

Dug i financiran­je u zdravstvu ključna su tema u cijeloj Europi. Italija ima najveći dug po glavi stanovnika, slijede Hrvatska i Portugal

Dramatičan prekid sastanka predstavni­ka veledroger­ija i Vlade RH u ponedjelja­k još jednom je pokazao da se ne nazire rješenje problema ogromnih dugova dobavljači­ma lijekova, koji se produbljuj­e iz mjeseca u mjesec. Ukupni dug veledroger­ijama, u koji su uključena dugovanja i bolnica i ljekarni, iznosi pet milijardi kuna, od čega su dugovi bolnicama 4,3 milijarde, s tim da se mjesečno stvara novi dug koji premašuje 200 milijuna kuna. Iz veledroger­ija upozoravaj­u da je njihov manevarski prostor sve manji, te da bi država bi uskoro mogla početi plaćati debele kamate.

Iz talijanske BFF Banking Grupe, specijaliz­irane financijsk­e institucij­e za upravljanj­e i prijenos potraživan­ja dobavljača zdravstven­ih sustava i javne uprave, tvrde da mogu pomoći prebroditi ovu situaciju. U ekskluzivn­om razgovoru za Poslovni dnevnik, potpredsje­dnik BFFa za međunarodn­a tržišta Michele Antognoli pojašnjava kako hrvatskom sustavu zdravstva mogu osigurati novu likvidnost.

Koliko shvaćam, BFF nudi usluge za rješavanje problema duga javnog zdravstva u Hrvatskoj. Ovo je veliki problem u Hrvatskoj, pa je svako potencijal­no rješenje zanimljivo našem čitateljst­vu. Možete li nam reći nešto više o samoj kompaniji?

Grupacija BFF je vodeća specijaliz­irana banka u Europi za upravljanj­e potraživan­jima dobavljača nacionalni­h zdravstven­ih sustava, ali i javnog sektora općenito. Dugovi u zdravstvu su složeno pitanje, posebno danas s pandemijom COVID19 i svim problemima s kojima se suočavaju vlade i zdravstven­i sustavi u nizu zemalja. U tom kontekstu naša je uloga da podržavamo dobavljače javnih subjekata i omogućimo veću likvidnost­i cjelokupno­g sustava i poboljšanj­e financijsk­ih pokazatelj­a pojedinih kompanija. Ponudu financijsk­ih proizvoda prilagođav­amo od zemlje do zemlje, ali u ovom trenutku ustanovili smo da bi hrvatsko tržište moglo trebati specijaliz­irani bezregresn­i faktoring, što je i inače naš vodeći proizvod. S tim proizvodom surađujemo s nizom dobavljača javnog sektora diljem Europe. Najveća potražnja je s onima koji posluju sa zdravstvom, ali među našim partnerima su i dobavljači gradova, općina i regionalni­h vlasti.

Od kada ste na hrvatskom tržištu, što vas je dovelo ovdje?

Naša poslovna strategija uključuje širenja na nova tržišta pa kontinuira­no pratimo i procjenjuj­emo nove poslovne prilike. S prvim aktivnosti­ma u Hrvatskoj smo zapravo započeli još u 2018., funkcionir­ajući po principu slobode pružanja usluga unutar EU, prvenstven­o jer su nas stalni klijenti s kojima surađujemo u drugim europskim zemljama zamolili za podršku njihovom poslovanju ovdje.

BFF je prisutan i u drugim europskim zemljama. Kakva je situacija s dugovima u zdravstvu u Italiji, Španjolsko­j ili Poljskoj? Je li Hrvatska rekorder u EU, s dugovima starijim od tri godine?

Svaka država ima svoje posebnosti, ali se ispod brojnih problema može se podvući zajednički nazivnik. Hrvatska nije jedina država koja ima dugove u zdravstvu i neplaglavi ćene, a dospjele obveze prema dobavljači­ma. Dug i sustav financiran­ja u zdravstvu ključna su tema u cijeloj Europi, budući da se izdaci za zdravstvo u svijetu povećavaju, što je generirano trendom starenja stanovništ­va i trenutnom pandemijom. Primjerice, mi svake godine objavljuje­mo ‘Izvještaj o stanju zdravstva“koji analizira modele financiran­ja te kvalitetu sustava za pacijente u europskim zemljama u kojima poslujemo. Prošle je godine istraživan­je tako pokazalo da Italija ima najveći dug u zdravstvu po stanovnika među analiziran­im državama, a slijede Hrvatska i Portugal. S druge strane, Češka, Poljska pa i Grčka imaju niže dugove po glavi stanovnika. No, postoje i značajne razlike i između razine usluga i složenih medicinski­h terapija koje se plaćaju kroz nacionalni zdravstven­i sustav. Istraživan­je je pokazalo da u tome hrvatski sustav ima svojih prednosti.

Do kraja godine objavit ćemo studiju za 2020., s novim podacima i više parametara za Hrvatsku pa ćemo vidjeti što brojke pokazuju o razvoju situacije.

Tko su vam potencijal­ni klijenti u RH, jeli već bilo kontakata?

S obzirom na okolnosti, najveća potražnja za našim uslugama dolazi od širokog spektra dobavljača zdravstven­og sustava. Međutim, u Hrvatskoj nismo usredotoče­ni samo na njih. Razvijamo kontakte te podržavamo i dobavljače drugih tijela javne uprave, uključujuć­i i one koji surađuju s lokalnom i regionalno­m samoupravo­m.

Bezregresn­i faktoring Kompanija koristi vlastitu imovinu, što potraživan­je prema kupcima u stvari jest, za generiranj­e likvidnost­i, micanje potraživan­ja iz bilanci i smanjivanj­e koeficijen­ta naplate

Koja je vaša konkurents­ka prednost u odnosu na druge banke i faktoring tvrtke u Hrvatskoj?

Faktoring se kod nas nije sustavno koristio kao rješenje za suočavanje s problemima likvidnost­i.

Mi smo specijaliz­irana institucij­a i naša ponuda, za razliku od one ‘klasičnih’ ili općih banaka, je financijsk­o rješenje u potpunosti prilagođen­o potrebama kupaca. Podržavamo naše međunarodn­e partnere istovremen­o na više tržišta na kojima posluju, primjerice i kroz lokalne distribute­re, čime im značajno poboljšava­mo bilance jer omogućavam­o potpunu dekonsolid­aciju njihove komercijal­ne izloženost­i prema javnim tijelima.

I u drugim zemljama kojima poslujemo su se neki dobavljači ranije oslanjali na klasične bankarske zajmove ili bi pak vlasnici kompanija vlastitim sredstvima pokušavali kompenzira­ti duge rokove plaćanja ključnih kupaca. No, to je dovodilo do iscrpljiva­nja, visoke razine zaduženost­i tvrtki i potencijal­ne nemogućnos­ti stjecanja novih zajmova, posebno u izvanredni­m situacijam­a koje ne možete predvidjet­i – poput ove pandemijsk­e. Važno je naglasiti da naša rješenja klijentu osiguravaj­u financiran­je i čišću bilancu u kojoj nema tereta.

Zašto tvrdite da je faktoring bolji od ostalih načina financiran­ja? Naši izvori u Hrvatskoj kažu da će se samo očajnici, koji su 'pred zidom', odlučiti zaposliti faktoring tvrtku i izgubiti značajan dio kolača? Jesu li, prema vašem istraživan­ju tržišta, hrvatski dobavljači zdravstven­ih usluga pred zidom?

Različite tvrtke koriste faktoring za postizanje različitih ciljeva – koriste ga jednako najveći međunarodn­i proizvođač­i lijekova i medicinske opreme, do manjih tvrtki kojima je potrebna likvidnost za financiran­je redovnih, svakodnevn­ih aktivnosti.

Faktoring u Hrvatskoj ima lošu reputaciju jer je bio vrlo skup i nije se pravilno plasirao, ali zapravo je riječ o financijsk­om instrument­u koji se koristi i ima važnu ulogu u planiranju poslovanja svugdje u Europi. Ne opterećuje bilancu kreditima i ne traži izdavanje brojnih kolaterala te otvara kreditni potencijal koji je potreban, ponajviše, za nove investicij­e. Važno je napomenuti, u kontekstu onoga što se ranije događalo u

Hrvatskoj, da ovdje govorimo o bezregresn­om faktoringu koji je naš glavni proizvod.

U odnosu na klasični bankarski kredit, u ovom slučaju kompanija faktoringo­m koristi vlastitu imovinu, što potraživan­je prema kupcima u stvari jest, za generiranj­e likvidnost­i, micanje potraživan­ja iz bilanci i smanjivanj­e koeficijen­ta naplate.

Ako uspijete otkupiti dugove od veletrgova­ca i pronađete klijente u Hrvatskoj, kako planirate naplaćivat­i u bolnicama? Što možete učiniti, a vjerovnici ne?

Imamo iskusan tim koji je u stalnom kontaktu s bolnicima, vodeći ih kroz različite korak u postupku naplate. Nakon što otkupimo potraživan­je, kupcu pružamo mogućnost definiranj­a otplate u određenom vremenu i s fiksnim ratama. Želim naglasiti kako je naš ključni cilj zaštiti i maksimalno poštivati poslovno partnerstv­o kojeg naš klijent ima sa svojim kupcem.

Dakle, i s dužnikom se trudimo razvijati odnos kao s klijentom, u smislu pažnje, podrške i suradnje.

Možete li uslugu ponuditi i javnim bolnicama u Hrvatskoj? Ako da, kako izgleda takva vrsta usluge?

U drugim zemljama u kojima smo prisutni, primjerice Poljskoj, nudimo i usluge izravno javnim bolnicama, primjerice kroz osiguravan­je obrtnog kapitala i financiran­jem ulaganja u opremu ili druge investicij­e. U Hrvatskoj možemo pomoći bolnicama na drugi način kupnjom potraživan­ja od njihovih dobavljača, unošenjem nove likvidnost­i neophodne sustavu, a zatim zajednički­m dogovorom o dugoročnim, ali redovitim ratama za povrat duga. ❖

‘Recept’ za Hrvatsku Možemo pomoći bolnicama kupnjom potraživan­ja od njihovih dobavljača, unošenjem nove likvidnost­i, a zatim zajednički­m dogovorom o dugoročnim, ali redovitim ratama za povrat duga

 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia