UGOSTITELJI ZA BLAGDANE OSTALI KRATKIH RUKAVA
Prosinački promet restorana i kafića 800 milijuna tanji nego 2019. godine
Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito hranom i pićem zabilježila rast fiskaliziranog prometa
Trenutačno važeće epidemiološke mjere nastavit će se i nakon sutrašnjeg isteka roka definiranog prilikom njihova posljednjeg produljenja iz prosinca, potvrdio je šef Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović. Pritom je dao naslutiti da će tako ostati još “barem nekoliko tjedana”. Brojke jesu nešto bolje, ali razlozi za mjere nisu nestali, kaže, a treba imati na umu i okruženje s pojavom novog soja virusa i naznake “nečega što se naziva trećim valom epidemije”.
U Udruzi Glas poduzetnika (UGP), međutim, traže više informacija i odgovora Vlade i Stožera o daljnjim epidemiološkim i gospodarskim mjerama. Nedopustivim smatraju to što poduzetnici i obrtnici koji su morali zatvoriti svoja vrata nemaju nikakav orijentir kada će uopće moći nastaviti s poslovanjem te hoće li im Vlada nadoknaditi silne gubitke zbog ograničavanja poslovanja.
Drastičan pad
Upozoravaju kako i mnoge djelatnosti koje nisu formalno zatvorene, poput povremenog prijevoza putnika i putničkih agencija, propadaju, a sve više ljudi završava na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (trenutačno ih je ondje 160.000).
Ako je suditi prema posljednjoj detaljnijoj slici koju Porezna uprava povremeno objavljuje u okviru podataka o fiskalizaciji u prometu gotovinom, niz je djelatnosti (i) u prosincu zabilježio dvoznamenkaste padove prijavljenog prometa. Smanjenjima u odnosu na prosinac prethodne godine očekivano prednjače biznisi kojima je zabranjen rad ili su pod velikim utjecajem ograničenja društvenih kontakata.
Tako je, primjerice, promet restorana i kafića (djelatnosti pripremanja i usluživanja hrane i pića) u prosincu dosegnuo tek 209 milijuna kuna nasuprot 1,05 milijardi u istom mjesecu 2019.
Daleko ispod prethodne godine bio je, dakako, i prošlomjesečni promet u djelatnostima pružanja smještaja; 56 prema 198 milijuna. Više nego upola slabiji prosinac u međugodišnjima usporedbama fiskaliziranog prometa bilježe i djelatnosti iz kategorije Prijevoz i skladištenje, u kojima je on pao sa 211 na 104 milijuna kuna. U kategoriji Umjetnost, zabava i rekreacija posljednji mjesec 2020. godine je prema prijavljenom prometu ispao 56 posto tanji nego isti prethodne godine, s nepunih 20 prema 45,4 milijuna, dok je npr. u Administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostipoprilične ma prosinački pad bio i znatno drastičniji – 17,2 prema gotovo 94 milijuna. Za nešto više od četvrtine fiskalizirani je promet u tom mjesecu u odnosu na godinu prije pao i kod frizerskih i salona za uljepšavanje. No, u tim usporedbama i znatno veći pad bilježe obveznici fiskalizacije u djelatnosti Poslovanja nekretninama (4,6 prema 9,6 milijuna.
Pismo Vladi
Ipak, u nekoliko je djelatnosti prošli mjesec u godišnjim usporedbama ispao jači. To svakako vrijedi za kategoriju Informacija i komunikacija, u kojoj je vrijednost izdanih računa porasla sa 160 na 172 milijuna. A,iako sektor trgovine u cjelini uslijed koronakrize bilježi međugodišnji pad, unutar njega su razlike. Tako su, primjerice, u blagdanskom potrošnjom obilježenom prosincu super i hipermarketi, odnosno tzv. trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito hranom i pićem, zabilježili rast fiskaliziranog prometa. Nasuprot nepunih 3,6 milijardi u prosincu 2019. u lanjskome su izdali računa u vrijednosti 4,45 milijardi kuna. To je dijelom zacijelo objašnjivo i time što se u blagdansko vrijeme i dio potrošnje u neprehrambenoj trgovini skrenuo prema trgovačkim lancima. Inače, prema podacima Porezne uprave, u ukupnoj trgovini na veliko i malo fiskalizirani je promet prošlog mjeseca dosegnuo nepunih 10,9 milijardi, dok je u istom mjesecu godinu prije premašio 11,4 milijarde.
Iz Glasa poduzetnika uz pismo Vladi još su jednom ponovili kako potpore za očuvanje radnih mjesta nisu mjera pomoći za poduzetnike te kako ona neće spasiti poslovanje tvrtki niti omogućiti oporavak gospodarstva. Podsjetili su i kako su dopisi mnogih odbora UGPa s prijedlogom mjera koje bi omogućile opstanak tvrtkama i obrtima i dalje bez odgovora. ❖