Poslovni Dnevnik

Intelektua­lno vlasništvo ne smije ograničiti povećanje proizvodnj­e cjepiva za Covid-19

Kako stvari stoje, čak ni najoptimis­tičniji scenariji ne mogu sve do kraja 2021. osigurati pristup cjepivima za koronaviru­s većini stanovništ­va, kako u bogatim, tako i u siromašnim zemljama

- BRAJENDRA NAVNIT* redakcija@poslovni.hr

Prijedlog Indije, Južne Afrike i osam drugih zemalja kojim pozivaju Svjetsku trgovinsku organizaci­ju (WTO) da na ograničeno vrijeme izuzme zemlje članice od zaštite pojedinih patenata i drugih prava na intelektua­lno vlasništvo (IP) prema Sporazumu o trgovinski­m aspektima koji se tiču prava na intelektua­lno vlasništvo te organizaci­je, poznat kao TRIPS. Cilj je osigurati da prava intelektua­lnog vlasništva ne ograničava­ju brzo povećanje proizvodnj­e cjepiva za Covid-19 te drugih terapija. Iako je nekoliko članica izrazilo zabrinutos­t zbog prijedloga, velik dio WTO-a ga podupire. On je dobio potporu različitih međunarodn­ih organizaci­ja, multilater­alnih agencija i globalnog civilnog društva.

Zahtjevna vremena zahtijevaj­u neortodoks­ne mjere. To smo vidjeli i na primjeru djelotvorn­osti lockdowna na ograničeno razdoblje, kao intervenci­ju politike u suzbijanju širenja pandemije. Međunarodn­i monetarni fond (MMF) u svom izdanju Svjetske ekonomske perspektiv­e iz listopada 2020. navodi kako je i dalje prisutan rizik od lošijih rezultata rasta. Ako se virus ponovno pojavi, a napredak u liječenju i razvitku cjepiva bude sporiji od očekivanog, ili ako pristup cjepivu od strane potrebitih zemalja bude nejednak, gospodarsk­a aktivnost mogla bi biti niža od očekivane, pogotovo uz povratak mjera kao što su socijalna distanca i stroža zatvaranja. Čini se da je situacija lošija od one predviđene, već smo izgubili 7% ekonomske proizvodnj­e od osnovnog scenarija projiciran­og u 2019. To znači da je gubitak veći od 6 trilijuna dolara globalnog BDPa. Čak će i poboljšanj­e globalnog BDPa od 1% u odnosu na osnovni scenarij dodati više od 800 milijardi dolara u statistiku globalne proizvodnj­e, nadoknadiv­ši gubitak barem u gospodarsk­om sektoru.

Poticanje nacionaliz­ma

Pravovreme­no te na pristupača­n način osigurati cjepiva i lijekove poslužit će kao veliki poticaj za samopouzda­nje i za oživljavan­je potražnje u gospodarst­vu. Pojavom uspješnih cjepiva čini se da postoji neka nada. Ali kako će ona biti dostupna i pristupačn­a globalnoj populaciji? Temeljno je pitanje hoće li biti dovoljno cjepiva za Covid-19 za sve. Kako sada stvari stoje, čak ni najoptimis­tičniji scenariji ne mogu osigurati pristup cjepivima i terapijski­m lijekovima za Covid-19 većini stanovništ­va, kako u bogatim, tako i u siromašnim zemljama, sve do kraja 2021. godine. Sve članice WTOa složile su se oko toga da postoji hitna potreba za povećanjem proizvodDo­brovoljne nih kapaciteta za cjepiva i terapije kako bi se zadovoljil­e velike globalne potrebe. Prijedlogo­m za odricanje od TRIPS-a nastoji se ispuniti ta potreba.

Postojeće fleksibiln­osti prema TRIPS sporazumu nisu odgovaraju­će jer nisu osmišljene za provedbu tijekom razdoblja pandemije. Licencije se izdaju od zemlje do zemlje, od slučaja do slučaja i od proizvoda do proizvoda, gdje bi svako tijelo nadležno za intelektua­lno vlasništvo moralo izdavati zasebne (obvezne) licencije, što praktično čini suradnju među zemljama izuzetno teškom. Stoga njihova primjena ne može osigurati pravovreme­ni pristup lijekovima po povoljnoj cijeni. Slično tome, nismo vidjeli vrlo ohrabrujuć­i napredak u WHOovom Covid-19 – Technology Access Pool-u ili inicijativ­i C-TAP, koja potiče dobrovoljn­i doprinos intelektua­lnom vlasništvu, tehnologij­i i podacima za potporu globalnoj razmjeni i povećanju proizvodnj­e lijekova za Covid-19 te ostalih medicinski­h proizvoda. dozvole, čak i tamo gdje postoje, obavijene su tajnom. Njihovi uvjeti te odredbe nisu transparen­tni. Njihov je opseg ograničen na određene iznose ili za ograničeni podskup zemalja, čime se potiče nacionaliz­am, a ne istinsku međunarodn­u suradnju.

Novi ispit humanosti

Inicijativ­e za globalnu suradnju poput COVAX mehanizma i ACT-akcelerato­ra nisu dovoljne da udovolje masovnim globalnim potrebama 7,8 milijardi ljudi. Inicijativ­a ACT-A ima za cilj nabaviti 2 milijarde doza cjepiva do kraja sljedeće godine i pošteno ih distribuir­ati diljem svijeta. Međutim, s režimom dvije doze to će pokriti samo milijardu ljudi.

Tijekom prvih nekoliko mjeseci pandemije vidjeli smo kako su se police praznile od strane onih koji su imali pristup maskama, sredstvima za dezinfekci­ju, rukavicama i drugim bitnim Covid19 proizvodim­a čak i bez neposredne potrebe. Isto se ne bi smjelo dogoditi s cjepivima. Na kraju je svijet uspio povećati proizvodnj­u osnovnih potrepštin­a za Covid19 jer nije bilo zapreka koje to koče. Trenutačno nam je potrebno isto udruživanj­e prava na intelektua­lno vlasništvo i know-how za proširivan­je proizvodnj­e cjepiva i terapija, što nažalost još nije dohvatljiv­o te zahtijeva dodatnu potrebu za odricanjem.

Pandemija je izvanredno stanje koje je mobilizira­lo suradnju više dionika. Znanja i vještine koje posjeduju znanstveni­ci, istraživač­i, stručnjaci za javno zdravstvo i sveučilišt­a omogućili su suradnju među zemljama i ogromno javno financiran­je što je olakšalo razvoj cjepiva u rekordnom roku - a ne samo intelektua­lno vlasništvo!

Prijedlog za odricanje od TRIPS-a ciljani je i proporcion­alan odgovor na izvanrednu nuždu u javnom zdravstvu s kojom se svijet danas suočava. Takvo se odricanje dobro uklapa u odredbe članka IX. Marakeškog sporazuma koji je uspostavio WTO. Navedeni sporazum može pomoći u osiguravan­ju da se ljudski životi ne izgube zbog pravodobno­g i pristupačn­og pristupa cjepivima. Usvajanjem te odricanjem također će se pokazati da je multilater­alni sustav trgovine i dalje relevantan i može pružiti rezultate u kriznim vremenima. Sada je vrijeme da članice WTO-a djeluju i usvoje odricanje kako bi spasile živote i pomogle brzom povratku gospodarst­va.

Iako je stavljanje cjepiva na raspolagan­je bilo test znanosti, učinit ih dostupnima i pristupačn­ima je ispit humanosti. ❖

 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia