POSLODAVCIMA ĆE TREBATI OSIGURATI 160 MILIJUNA KUNA
Država tvrtkama koje je potres zaustavio plaća radnike, a u prijavi ne traži ‘dokaze’
Prijave će tvrtke iz krajeva za koje je proglašena katastrofa podnositi neovisno o razlogu zbog kojega ne mogu raditi
Svi poslodavci s potresom pogođenih područja Sisačkomoslavačke, te Karlovačke i Zagrebačke županije kojima je poslovanje stalo imaju pravo na korištenje mjere za očuvanje radnih mjesta kojim im se po radniku osigurava plaća do 4000 kuna. Upravno vijeće HZZa odobrilo je da se tim instrumentom osmišljenim za koronakrizu pomogne i tvrtkama koje zbog potresa nemaju uvjete za rad, a s ciljem da se tamo očuva poslovni sustav, država će potpuno olabaviti proces davanja potpore. Prijave će, potvrđeno nam je HZZu, poslodavci s područja za koje je proglašena katastrofa podnositi neovisno o djelatnosti i padu prometa, kao i razlogu zbog kojega im rad nije moguć, odnosno bez obzira je li poslovanje prekinuto zbog šteta na objektima i pogonima ili zato što su radnici onemogućeni u dolasku na posao.
Online prijave za mjeru
Prema procjeni ministra rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovića, poslodavcima na tim područjima trebat će osigurati oko 160 milijuna kuna za prva dva mjeseca, čime bi se pokrilo plaće za oko 20 tisuća radnika. Poslodavci će HZZu zahtjeve podnositi online aplikacijom, a za dodjelu potpora za siječanj, te za veljaču zahtjeve se podnosi od 26. siječnja do 25. veljače, te od 26. veljače do 25. ožujka. Prema najavi ministra, u međuvrematerijalnom će se razgovarati o nastavku primjene te mjere, sve kako bi se očuvalo radna mjesta.
Kad je o samim zahtjevima riječ, iz HZZa je Poslovnom dnevniku potvrđeno da poslodavci neće morati prilagati standardnu dokumentaciju i potvrde pada prihoda ili primitaka, nego će uz zahtjev priložiti izjavu pod i kaznenom odgovornošću da su nastupile okolnosti po kojima imaju pravo na dobivanje potpore države za očuvanje radnih mjesta. HZZ poručuje da naknadno može tražiti dodatne dokaze.
Dosad je s potresom ugroženih područja Sisačkomoslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije, kao i u ostatku države, potpore za očuvanje radnih mjesta u uvjetima koronakrize najviše poduzetnika koristilo tijekom travnja i svibnja. Tada je iz Sisačkomoslavačke županije pomoć za plaće primilo 2210 poduzetnika, iz Zagrebačke 6622, a iz Karlovačke 1971.
Rasla zaposlenost u SMŽ
U nastavku godine broj je smanjen, te je u studenome u Sisačkomoslavačkoj županiji bilo 665 poduzetnika koji su koristili mjeru, te 922 u Zagrebačkoj i 761 u Karlovačkoj. Najviše novih korisnika zbog potresa, naravno, bit će iz Sisačkomoslavačke županije. Zanimljivo je i da je na području te županije čak i u uvjetima korona krize broj zaposlenih rastao. Prema podacima DZSa, u studenome je zabilježio najveći godišnji porast, čak za 2,2 posto, te je u studenome bilo ukupno 41.673 zaposlenih u toj županiji. Bila je i jedna od rijetkih u kojoj je broj zaposlenih na gomenu dišnjoj razini rastao, a izuzme li se županije ovisne o turizmu, kojima je loša sezona spustila broj zaposlenih, Sisačkomoslavačka je postigla uvjerljivo bolji rezultat i među kontinentalnim županijama.
Osim pomoći da se prvenstveno u Sisku, Glini i Petrinji očuvaju radna mjesta i omogući preživljavanje poslodavaca, Upravno vijeće HZZa odlučilo je i da se mjere skraćenog radnog vremena proširi na cijelu ovu godinu. Aladrović je ovih dana rekao da te mjere obuhvaćaju oko 30 tisuća radnika, a iz HZZa smo dobili informaciju da je dosad za nju prijavljeno bilo 818 poslodavaca, od čega 19 iz Sisačkomoslavačke županije, 48 iz Zagrebačke, te 18 poslodavaca iz Karlovačke županije.
Sektorski gledano, najveći broj poslodavaca koji su predali zahtjev za ovu mjeru odnosi se na prerađivačku industriju, njih 381, te trgovine i popravka vozila, 122. Novost je i da će država financirati veći dio radnog vremena, s dosadašnjih 50% dio koji sufinancira podići će na 90 posto. ❖