Uvoz pada dvoznamenkasto, ali bujaju pošiljke za farmaciju
Pad hrvatskog izvoza koji je uslijedio s pandemijom koronavirusa u proljeće nastavlja slabiti i prema prvim preliminarnim podacima DZSa za jedanaest mjeseci 2020. spustio se na minus od 3,8 posto gledano u eurima, a još više u kunskom iznosu, 2,3%. Rekordan pad u prošloj godini od 9,5 posto zabilježen je za prvih pet mjeseci. Do kraja studenoga izvezeno je ukupno roba vrijednih 13,5 milijardi eura, oko 526 milijuna eura manje nego u istom lanjskom razdoblju, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi 65%. Uvoz je u jedanaest lanjskih mjeseci pao znatno snažnije, za 10,6% gledano u eurima, na 20,75 milijardi.
Iz detaljnije prikazanih statističkih podataka za prvih 10 mjeseci može se iščitati kako je samo nekoliko djelatnosti u kojima se bilježi rast uvoza, i to prvenstveno farmaceutska proizvodnja, koja je s povećanom potrošnjom u uvjetima koronavirusa porasla za čak 22,2%, s uvozom od 1,4 milijarde eura, odnosno 257 milijuna eura više nego lani. Istovremeno je domaća farmaceutska industrija fokus stavila na hrvatsko tržište, jer joj je u uvjetima povećane proizvodnje izvozni rezultat slabiji za 6,2%. Izvezeno je lijekova i drugih proizvoda vrijednosti 836 milijuna eura. Drugi uvozni sektor koji bilježi rast je tekstilna proizvodnja (+1,2%), pri čemu je izvoz naših proizvođača tekstila tek neznatno ispod lanjske razine (0,8%). Gledano po zemljama, robna razmjena oslabila je u odnosima s članicama EU i Cefte, a zamjetan je snažan rast uvoza iz Kine, iz koje je uvezeno 747 milijuna eura vrijednih roba ili čak 21,5% više nego u istom lanjskom razdoblju. Kina je “poskočila” na ljestvici zemalja iz kojih uvozimo, proguravši se na peto mjesto, a i jedina je među zemljama iz tog kruga iz kojega je uvoz porastao. Iz svih ostalih – Njemačke, Italije, Slovenije i Austrije, uvezeno je od 8 do 21% manje. U drugom smjeru, prema Kini, iz Hrvatske je otišlo roba u manjoj vrijednosti, i to za gotovo 24% od lanjske, ukupno 69 milijuna eura.
Na svim najvažnijim izvoznim tržištima usporava se pad izvoza, a uz Mađarsku gdje izvozni “skor” i dalje podiže Inina sirova nafta koju se daje na obradu u tamošnju Molovu rafineriju, pozitivan je trend u još nekoliko izvoznih tržišta, poput poljskog, francuskog, britanskog, rumunjskog, češkog i SADa. Pri tom poljoprivreda i ribarstvo i dalje bilježe rast, čak od 18,6 posto, a i prehrambena industrija koja je plasirala više od milijardu eura, što je za 0,5% bolji rezultat nego lani.