Unatoč pandemiji koronavirusa, prinosi mirovinaca ‘u plusu’
Imovina pod upravljanjem mirovinskih fondova premašila 125 milijardi kuna
Za 1,93 milijuna građana koji štede u kategoriji B prinos je u prosjeku iznosio 0,94 posto, dok je u kategoriji A bio 0,43%, a u kategoriji C 1,15%
Imovina mirovinskih fondova, obveznih i dobrovoljnih, premašila je 125 milijardi kuna krajem prošle godine, od čega je 119 milijardi imovina građana u obveznim, a 6,7 milijardi je u dobrovoljnim fondovima. Premda je pandemija žestoko pogodila ekonomiju i sve sfere društva, od početka širenja koronavirusa u Europi, desetak dana prije kraja veljače, njihova imovina porasla je za 4,5 milijarde kuna, podaci su Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).
Obvezni mirovinski fondovi su od početka rada ostvarili prosječan prinos 6,91 posto u kategoriji A, u kategoriji B 5,41 posto, dok je kategorija C donijela 5,13 posto prinosa. “Kriza uzrokovana koronavirusom je tijekom prošle godine različito utjecala na mjesečne prinose, no obvezni mirovinski fondovi su 2020. ipak završili s pozitivnim godišnjim Mirexom za sve tri kategorije fonda”, poručuje regulator.
Skromni, ali pozitivni prinosi
Od nešto više od 2 milijuna građana koji štede u jednom od četiri obvezna mirovinska fonda, najviše njih, oko milijun i 930 tisuća, koji štede u B kategoriji fonda ostvarilo je 0,94 posto prinosa. U kategoriji A, u kojoj štedi oko 77 tisuća građana, ostvaren je povrat od 0,43 posto. Relativno najbolje su prošli oni čija je štednja u kategoriji C, pred umirovljenjem pa zakon ne dozvoljava da budu izloženi rizičnim tržištima već primarno obvezničkom. Njih nema puno, tek 2,3 posto od ukupne brojke,
Prinosom gledano, lani su najbolje prošli osiguranici čija je štednja u C kategoriji zaradila 1,15 posto prinosa. Njih nema puno, tek nešto više od 47 tisuća, odnosno 2,3 posto svih osiguranika. Regulator poručuje da C kategorija, u kojoj obavezno moraju biti oni kojima je do umirovljenja preostalo manje od pet godina kako ih se ne bi izlagalo rizicima pada cijena dionica i očuvala vrijednost budućih mirovina, dosad pokazala najveću otpornost i stabilnost od početka krize.
Alternativa obveznicama
Industrija domaćih mirovinskih fondova u fokusu i dalje najvećim dijelom ima državne obveznice premda se ta izloženost polako smanjuje. Oko dvije trećine novca pod upravljanjem mirovinski fondovi uložili su u državni dug, neosporno najizdašniji izvor prinosa sve donedavno kada je država pospremanjem javnih financija uspjela srezati cijenu koju plaća na dug. Podaci Hanfe govore da je u prošloj godini došlo do blagog smanjenja ulaganja mirovinskih fondova u obveznice, u prosjeku za 3,24 posto te blagog povećanja ulaganja u rizičniju, ali i imovinu s višim prinosima poput dionica i investicijskih fondova, u prosjeku za 1,54 posto.
Primjerice, fondovi kategorije A u prosjeku drže oko 38 posto svoje imovine u državnom dugu, računajući da će prinose ostvariti na rizičnim klasama, poput domaćih dionica u kojima je 23 posto (u stranima 12 posto) ukupne imovine. No, B kategorija ipak je najbolji presjek:
38
posto imovine u prosjeku drže fondovi A kategorije u državnom dugu
63 posto imovine je u obveznicama, a tek 11 posto u domaćim dionicama (8 posto u stranim vlasničkim papirima). Premda se na prvu može činiti da se radi o malim brojkama, iznosi nisu zanemarivi jer se desetak posto portfelja “namijenjenom” za domaće tržište radi o gotovo 12 milijardi kuna, no pitanje je ima li uopće dovoljno (kvalitetnih) prilika na domaćem tržištu.
“I u 2021. najveći izazov društvima za upravljanje mirovinskim fondovima svakako će biti nastavak razdoblja vrlo niskih kamatnih stopa koje potiču na ulaganja u druge oblike imovine radi ostvarenja viših prinosa uz istovremeni fokus na smanjenje rizika. Osim toga, tu je i dugogodišnji izazov oživljavanja domaćeg tržišta kapitala”, svjesni su problema u Hanfi. Bez aktivacije države na domaćem tržištu kapitala i “skretanja” većih projekata put domaće burze teško da će se situacija promijeniti u izglednom razdoblju. Aktivnosti Zagrebačke burze i pojedinačnih investitora svakako su dobrodošle, no bez većih privatizacija i IPOa, od Pošte, HEPa, zračnih luka do infrastrukturnih projekata o kojima se godinama samo priča, teško da može doći do revitalizacije tržišta kapitala, a time i otvaranja novih prilika najvećim investitorima o kojima ovise buduće mirovine.
Iz Hanfe kažu da im je cilj u narednom razdoblju je potaknuti korištenje principa društveno odgovornog financiranja pri investiraju imovine mirovinac. “Očekuje se zato i da će mirovinska društva Hanfi uskoro podnijeti novi plan ulaganja u gospodarstvo, ponajviše kroz osnivanje novog fonda za ulaganje u mala i srednja poduzeća”, zaključuje regulator. ❖