Hrvatska zasad samo pokazuje želju za zelenom energetskom tranzicijom

Kašnjenje Osim donošenja strategija, kod nas još vlada jako niska razina ambicije za dekarbonizaciju, institucijski kapacitet za koordinaciju različitih politika je ograničen, a investicije nisu detaljno razrađene

Europska unije još je krajem prošle godine zacrtala svoj već svima poznat put - konverziju ekoloških izazova u jedinstvenu priliku za pravednu i uključivu energetsku tranziciju. Europski zeleni plan svojim ambicioznim ciljevima do 2050. predstavlja instrument stvaranja prvog klimatski neutralnog kontinenta Zelene Europe. Okvirni plan mjera iskorištavanja prirodnih resursa prelaskom na čisto kružno gospodarstvo, zaustavljanje klimatskih promjena, obnovu biološke raznolikosti i smanjenje onečišćenja je kvantificiran potrebnim ulaganjima i izvorima financiranja. Obuhvaćeni su svi gospodarski sektori, a posebice promet, energetika, poljoprivreda, održavanje i gradnja zgrada, ali i industrije kao što su proizvodnja čelika, cementa, tekstila i kemikalija te informacijske i komunikacijske tehnologije. Uz novi Višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2021. do 2027., dodatkom za Europu nove generacije, EU udvostručuje svoj dosadašnji proračun na dva načina: Mehanizmom za oporavak i otpornost i Fondovima regionalne politike Europske unije.

Financijska pomoć EIB-a

S jedne strane Mehanizam za oporavak i otpornost temelji se na rješavanju klimatske i okolišne krize kao prilike za razvoj zelenog gospodarstva te digitalnoj tranziciji kao jamstvu socijalne i gospodarske otpornosti, a s druge strane, u okviru kohezijske politike ulaganja za razdoblje od 2021. do 2027., EU će biti usmjerena na pet glavnih ciljeva - promicanje inovativne i pametne gospodarske preobrazbe, zeleniju Europu s niskom razinom ugljika, jačanje mobilnosti i regionalne povezanosti ICTa, provedbu europskog stupa socijalnih prava te jačanje održivog i integriranog razvoja urbanih, ruralnih i obalnih područja.

Projekti u području energetike, okoliša i prilagodbe klimatskim promjenama poticat će niz segmenata od kojih se najviše pozornosti usmjerava na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, kružno gospodarstvo i zelenu infrastrukturu te sinergiju digitalizacije i energetske tranzicije za pametne i održive gradove i sela.

Europska investicijska banka (EIB) objavila je Plan ulaganja klimatske banke za razdoblje od 2021. do 2025. EIB financiranjem od bilijun eura do 2030. daje snažan pečat Europskom Zelenom planu i nudi pomoć u stvaranje europskog klimatski neutralnog kontinenta. Plan također opisuje potrebu za usmjeravanjem sredstava prema regijama čija gospodarstva još uvijek ovise o energetski intenzivnim industrijama, poput rudnika ugljena ili proizvodnje čelika. Smatraju da će se takve regije najteže prilagoditi novoj zelenoj ekonomiji, a žele postići pravednu tranziciju. Kako bi to bilo moguće, uz socijalnu jednakost, istaknut je segment ulaganja u resurse, obrazovanje, stvaranje radnih mjesta ljudima čija je egzistencija ugrožena prijelazom na ekonomiju s niskim udjelom ugljika i utjecajima klimatskih promjena.

Prema nedavno predstavljenoj Nacionalnoj razvojnoj strategiji Hrvatska se do 2030. godine vidi kao konkurentna, inovativna i sigurna zemlja prepoznatljivog identiteta i kulture, zemlja očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve. S druge strane, u novom EU razdoblju 2021. 2027. očekuje nas dvostruko više sredstava i snažan naglasak na temama razvoja inovacija, digitalizacije i zelenog gospodarstva. Tako će Hrvatska u razdoblju 2021. 2027. imati na raspolaganju 24 milijarde eura, za razliku od 10,7 milijardi eura dostupnih u razdoblju 2014. 2020. Pred nama je još i donošenje Nacionalnog Plana za oporavak i otpornost kao ključnog dokumenta za dobivanje potpore iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Integriranjem mjera iz Europskog Zelenog plana u Nacionalni Plan za oporavak i otpornost potaknule bi se gospodarske aktivnosti, inovacije i razvoj.

Prilika za zelena ulaganja

No, nažalost, to nama ne ide baš tako jednostavno. Već sada je evidentno kašnjenje u donošenju i provedbi politika, neusklađenost različitih razvojnih dokumenata, ali i nedovoljno jasni odgovori kako će ostvariti prilično ambiciozne ciljeve. Ovi izazovi otvaraju jasno pitanje: Hoće li Vlada uspjeti iskazati svoju volju za prihvaćanje ciljeva klimatske neutralnosti do 2050. godine i prigrliti Zelenu Hrvatsku?

Koliko je važno dobro se pripremiti, i to na vrijeme, istaknuo je i direktor Europske investicijske banke za jadransku regiju Miguel Morgado govoreći na konferenciji Europski plan oporavka u studenom 2020.

Istaknuo je da se za 70% sredstava koji će biti na raspolaganju moramo obvezati do 2022. kako bismo ih stigli na vrijeme povući. S druge strane, za provedbu su nužna stručna znanja, politička volja i značajne investicije, uključujući javne i privatne. Osim donošenja različitih strategija, koje su u konačnici samo lista lijepih želja, čini se da u Hrvatskoj vlada jako niska razina ambicije za dekarbonizaciju, institucijski kapacitet za koordinaciju različitih politika je ograničen, a investicije nisu detaljno razrađene. Iz svega navedenog, integracija mjera u Nacionalni Plan za oporavak i otpornost predstavlja veliki izazov, a preostaje vidjeti kako će teći njegova provedba.

Hrvatska zasad samo pokazuje želju za zelenom energetskom tranzicijom, ali bez jasno određenih investicijskih prioriteta i dostupnih osiguranih sredstava. Postojeći strateški projekti su uglavnom tradicionalni i bez uspostavljene veze sa zelenom tranzicijom.

Unatoč svim izazovima, jasno je da nam se pruža prilika za pokretanjem zelenog vala ulaganja. Njega mora nositi proizvodnja čiste energija s posebnim naglaskom na fotonaponsku tehnologiju, geotermalnu energiju i vodik, dubinska energetska obnova fonda zgrada s ciljem povećanja energetske učinkovitosti te proces digitalizacije za razvoj pametnih energetskih sustava, mreža i skladištenja energije, ali i koncepta pametnih gradova i sela. ❖

Na raspolaganju daleko više novca Hrvatska će u razdoblju 2021. - 2027. imati na raspolaganju 24 milijarde eura, za razliku od 10,7 milijardi eura dostupnih u razdoblju 2014. - 2020.