Novac premalo ‘ide’ u mješovite, kamoli dioničke fondove
Novi priljevi opet pretežito kratkoročnog karaktera i malo ih stiže u fondove srednjeg ili višega profila rizičnosti
Traženje boljih prinosa u uvjetima niskih kamata na štednju se u nas više odražava na tržište nekretnina nego na burze i fondove
Uprvim danima ove godine domaća “industrija” otvorenih investicijskih fondova (UCITS), kao i na početku prošle, nastavila je blago pozitivan trend s kraja prethodne. No, za razliku od početka 2020. ovoj je u cjelini prethodila veoma turbulentna godina obilježena koronakrizom, pa su i u
Hanfi oprezni u pogledu očekivanja.
“Tek predstoji vidjeti hoće li sa širom primjenom cjepiva protiv koronavirusa i očekivanjem globalnoga gospodarskog oporavka u Hrvatskoj ove godine doći do većeg povratka interesa građana za ovu vrstu ulaganja koji je bio primjetan u godini prije pojave koronavirusa, ili će se povjerenje građana koji su dosad dominirali u strukturi ulagatelja u ove fondove vraćati postupno, kao što je bio slučaj nakon svjetske financijske krize 2008. godine”, ističu u analizi fondovske 2020. godine.
Za tzv. UCITS fondove ona je, kao i za mnoge druge segmente gospodarstva, bila obilježena ranoproljetnim pandemijskim šokom. On je bio i glavni razlog što je do travnja imovina tzv.
UCITS fondova okopnila za 7,2 milijarde kuna, nakon čega se od srpnja do kraja godine u njih vratilo 1,7 milijardi kuna imovine.
Začarani krug
Ono što pritom ne djeluje ohrabrujujuće za društva za upravljanje tih fondova jest struktura ulaganja. I dio novca koji se vratio u fondove, naime, premalo se usmjerava u mješovite, a kamoli dioničke fondove.
Drugim riječima, novi priljevi ponovno su pretežito kratkoročnog karaktera i malo ih stiže u fondove s duljim ulagačkim horizontom, srednjeg ili višeg profila rizičnosti. Na taj začarani krug kombinacije rizika i prinosa upozorava i Darko Brborović, jedan od veterana domaće fondovske scene.
U Hrvatskoj se iz raznih razloga traženje boljih prinosa u uvjetima niskih kamata na štednju očito više odražava na tržište nekretnina nego na burze i fondovsku industriju, posebice dioničke i mješovite fondove.
Kako bilo, u Hanfinu pregledu protekle godine podsjeća se kako je prva dva mjeseca obilježio nastavak pozitivnog trenda iz 2019., u kojoj je broj ulagatelja u fondove porastao za više od četiri posto, ukupna neto imovina za 18 posto, a više dioničkih i mješovitih fondova ostvarilo je i veći dvoznamenkasti rast prinosa. No, onda je stigao prvi val koronavirusa i – preokret.
Značajan trag na prinosima
S početkom druge polovice godine započeo je postupan rast novih uplata, osnovani su i neki novi UCITS fondovi, ali tek manji dio građana vratio se u fondove.
“Drugi val jačanja virusa i djelomično zatvaranje tržišta nisu se kao u prvom valu negativno odrazili su se na raspoloženje ulagatelja”, ističu analitičari regulatorne agencije na čelu s Antom Žigmanom.
Mjereno vrijednošću udjela u UCITS fondovima, glavninu imovine u njima drže građani s 11 milijardi kuna ukupne neto imovine tih fondova, dok institucionalni ulagatelji i poduzeća u njima imaju nešto više od 6 milijardi kuna. Ipak, broj udjela u vlasništvu građana u 2020. je pao za više od deset posto.
Neizvjesna 2020. godina ostavila je značajnoga traga na godišnjim prinosima na udjele u UCITS fondovima, koji su u 2020. godini ostvarili blago negativne prosječne prinose od 0,1 posto. Ipak, pozitivne godišnje prinose ostvarilo je 69, a negativne prinose 27 UCITS fonda, navodi se u analizi Hanfe.
Obveznički fondovi, kojih trenutačno u Hrvatskoj ima 40, zajedno drže više od tri četvrtine ukupne neto imovine; 77 posto ili 14,2 milijarde kuna. U mješovitim fondovima na kraju 2020. bilo je 952 milijuna kuna ili 5,4 posto neto imovine, a u 26 dionički 9,4 posto ili 1,7 milijardi kuna ukupne neto imovine. ❖
Glavninu imaju građani Mjereno vrijednošću udjela u UCITS fondovima, glavninu imovine u njima drže građani s 11 milijardi kuna ukupne neto imovine tih fondova