Trebali ste povećati plaće, a ne uvoditi nove namete i otežavati nam poslovanje
Političari se ponašaju kao da je gospodarstvo neki bunar u kojem ne može nestati vode. Treba nas rasteretiti kako bi se stvorio prostor za rast plaća, poručuju u otvorenom pismu Vladi Federacije Poduzetnici traže smanjenje doprinosa na plaću, veći minimalac i oslobađanje poreza na reinvestiranu dobit
Poslodavci u BiH ogorčeni su na Vladu Federacije, tvrdeći da je uvela 60ak novih nameta ili povećala iznose postojećih, a mogla je poduzetnicima olakšati kako bi oni mogli povećati plaće zaposlenicima. Tvrdi to u otvorenom pismu Vladi Udruženje poslodavaca Federacije, koje je prenio Indikator.ba.
Napravljen je kontraefekt
Predsjednik Udruženja Adnan Smailbegović ocjenjuje kako se političari, od ministara do zakonodavaca, ponašaju kao da je gospodarstvo neiscrpno.
“Kao da je to neki bunar u kojem ne može nestati vode i onda dajte da uzimamo što više. Pa se napravi kontraefekt. Dižući namete za duhan razvili su sivu ekonomiju i sad se procjenjuje da je već dvije trećina duhana i cigareta u zemlji u ilegali”, smatra on, dodajući da će se podizanjem nameta i pristojbi samo dobivati sve manje novca, jer ga se zapravo neće imati iz čega više “iscijediti”. Poslodavci FBiH stoga, smatraju da bi se rasterećenjem gospodarstva stvorile pretpostavke da plaće radnicima, naročito najniže, budu malo više, napokon. Objašnjavaju kako se to moglo postići oni su kao poduzetnici tražili da se doprinosi na plaću snize, da se minimalne plaće povećaju i da se reinvestirana dobit oslobodi poreza. “Spremni smo razgovarati i da se minimalna plaća poveća. Ne 3,5 ili 7 posto, već puno više, ali sve je vezano s doprinosima jer nam veće stope doprinosa smanjuju i prostor za to”, upozorava čelnik udruženja poslodavaca. U tome su imali podršku sindikata. Kako navodi Indikator.ba, Savez samostalnih sindikata BiH godinama traži da se gospodarstvo rastereti i da se taj novac izravno uloži u plaće radnika.
Moraju i oni podnijeti teret
No, teret, prema sindikalcima, trebaju podnijeti i sami “gazde”.
“Znate za našu inicijativu da minimalna plaća bude 1000 KM, što bi značilo da se i poslodavci odreknu dijela svog kolača. Jedino tako možemo osigurati da kvalitetna, mlada radna snaga ne razmišlja o odlasku izvan granica BiH”, misli Selvedin Šatorović, predsjednik SSSBiH.
Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Bosni i Hercegovini za studeni bila je 966 KM, nominalno više za 1,6 posto u odnosu na prosinac 2019. i 4,2 posto više nego u studenom te godine. Prema bruto iznosu, prosječna plaća po zaposlenom u pravnim osobama u BiH lanjskog studenog iznosila je 1493 KM, što je povećanje za 1,6% naspram preklanjskog prosinca te porast od 4,2% u odnosu na studeni te godine. Oslobođenje piše da najbolje plaće imaju u financijskoj djelatnosti i osiguranjima 1575 maraka u prosjeku, slijede proizvodnja i opskrba električnom energijom, plinom, parom 1446 KM, te djelatnosti informacija i komunikacija (IKT) 1412 KM. Na drugom polu, onom s najnižim plaćama, “vodi” djelatnost pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (tj. dio turističkog sektora i ugostiteljstvo) s 594 KM u prosjeku per capita, a malo bolja primanja imaju administrativni i radnici u pomoćnim uslužnim djelatnostima 655 i građevinari, prosječno 659 konvertibilnih maraka.