Dogovora nema, a lijekova za bolnice sve manje
Vlada i veledrogerije Nakon dva i pol sata bez rješenja za 6,5 milijardi kuna dugova
Iako je država u međuvremenu osigurala tzv. ubrzani transfer 900 milijuna kuna to nije umirilo veledrogerije
Oko dva i pol sata jučerašnjih razgovora predstavnika Vlade i veledrogerija na temu 6,5 milijardi kuna akumuliranih dugova zdravstvenog sustava nije rezultiralo i konkretnijim dogovorima i rješenjima. S obzirom na razmjere problema koji se očituje i u tempu gomilanja dugova od 450 milijuna kuna mjesečno, to zapravo i nije iznenađujuće. Glavni akteri sastanka najavili su novi za desetak dana. Tada bi se na stolu ipak trebali naći i konkretni prijedlozi buduće dinamike plaćanja, a svi se nadaju da bi to moglo značiti i normalizaciju isporuka. Iako je država u međuvremenu osigurala tzv. ubrzani transfer 900 milijuna kuna (600 ljekarnama i 300 bolnicama), dobro je poznato da to nije umirilo veledrogerije koje su pod hitno tražile 3,5 milijarde, pa će dio bolnica i dalje ostati u posebnom režimu isporuka za kojima su posegnuli pojedini dobavljači. Hoće li se već u međuvremenu tijek isporuka normalizirati, Diana Percač, predstavnica veledrogerija, kaže kako to ne može reći, jer svaka tvrtka odlučuje za sebe.
Ivan Klobučar iz Oktal Pharme kaže kako na “specifičnom izdavanju lijekova” ta tvrtka, primjerice, ima 33 bolnice. Dodao je kako su proteklih mjeseci plaćanja praktično obustavljena; u zadnja tri mjeseca HZZO je, kaže, platio tri od 13 faktura. Sve u svemu, do dogovora ta kuća namjerava ostati u tom posebnom režimu isporuka, izvan kojega su bolnice s plaćanjima do 240 dana, no takvih je, ističe, malo. U ključnim resorima shvaćaju problem, a jučerašnju razmjenu informacija smatraju korisnom. Ministar financija Zdravko Marić kaže kako je, za početak, važno da se dijalog temelji na istim brojkama. Kratkoročno je cilj osigurati redovno funkcioniranje i poslovanje zdravstvenih ustanova, ali istodobno fokus mora biti na zaustavljanju galopirajućeg rasta dugova. Reforma zdravstva nam je potrebna i na prihodovnoj i rashodovnoj strani, još je jednom ponovio. Resori zdravstva i financija s HZZOom u međuvremenu su najavili da će se pozabaviti i pitanjem usklađivanja politike nabavke lijekova za bolnice i ljekarne u zdravstvenom sustavu.
1427 poduzetnika u djelatnosti zdravstvene zaštite u 2019., s ukupno 9100 zaposlenih
Već otprije govori se i o jačanju fokusa na stalnom pronalaženju optimalnih rješenja u smislu uvrštavanja lijekova na liste zdravstvenog osiguranja.
Cijelo vrijeme se u kontekstu dugova i rokova plaćanja provlači i pitanje uzročnoposljedične veze s cijenama lijekova u Hrvatskoj. “Kad uspostavimo normalan sustav plaćanja prema veledrogerijama, tada će i cijene pasti za 1015 posto”, izjavio je jučer varaždinski župan Radimir Čačić objašnjavajući kako veledrogerije, razumljivo, u cijene uračunavaju i kašnjenja s plaćanjima. Deset ili više posto niža cijena lijekova na milijarde koje se na njih godišnje troše, pri čemu oko tri četvrtine ukupne potošnje ide na teret HZZOa, ozbiljne su uštede.
Sustav treba racionalizirati
Pita li se Čačića, sustav zdravstva treba racionalizirati, ali i trebamo plaćati više za zdravstvo. Tako on ne vidi problem ni u reformskom zahvatu tzv. funkcionalnog spajanja bolnica i ne bi, kaže, imao ništa protiv toga na primjeru Varaždina i Čakovca, uz uvažavanje proporcija tih bolnica. Što o tome misle u Čakovcu, ne zna se. Lokalni izbori u svakom slučaju nisu baš vrijeme kad će politika otvarati te teme, ali jednako tako politički je teško “prodati” samo zahvate u smjeru povećanja prihoda.
Danas tako imamo situaciju da proračuni zdravstvenog sustava iz godine u godinu rastu, a usporedno s njima i dugovi.
Na razini državnog proračuna prošle je godine na stavkama Ministarstva zdravstva izvršenje rashoda premašilo 15,4 milijarde kuna, što je 2,5 milijarde više nego godinu prije, no time je taj resor ostao u okvirima odnosno malo ispod plana. Velika većina kliničkih bolničkih centara, KBa i specijalnih klinika prema financijskim planovima imala je nešto više novca na raspolaganju.
I financijski planovi Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji nije dio državne riznice, praktično svake godine se povećavaju, dijelom i pod utjecajem rastućih troškova za lijekove. Danas je on težak oko 27,5 milijardi.
Istodobno, proteklih godina raste i broj, kao i poslovni prihodi poduzetnika u djelatnosti zdravstvene zaštite. Fina je povodom današnjeg Svjetskog dana zdravlja napravila analizu njihova poslovanja, koja pokazuje da je u razdoblju od 2015. do 2019. broj poduzetnika u toj djelatnosti porastao za čak 32 posto, na 1427. Broj zaposlenih u njima povećan jeu tom razdoblju za gotovo 35 posto, na gotovo 9100 osoba. Konačno, ukupni prihodi tih poduzetrnika u promatranom su razdoblju porasli za gotovo 60 posto, na 3,6 milijardi kuna, pri čemu je u predpandemijskoj 2019. njihova dobit bila 40 posto veća nego četiri godine prije.
Najbolji rezultat u 2019.
Konsolidirani rezultat poduzetnika u toj skupini djelatnosti bio je najbolji upravo u 2019. kad su iskazali 281,4 milijuna kuna dobiti (u 2015. su ostvarili 190,7 milijuna). Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika u djelatnosti zdravstvene zaštite u 2019. iznosila je 6422 kune, što je 15 posto više u odnosu na 2015., ističu u Fini. Najveće ukupne prihode 2019. ostvarila je Poliklinika Medikol, Poliklinika Rident te Magdalena.
Od ukupno 161 proračunskog korisnika u djelatnosti zdravstvene zaštite najveći udio u prihodima poslovanja u 2019. imao je KBC Zagreb (13,3%) s nešto više od 5500 zaposlenih. ❖