Poslovni Dnevnik

Fizička osoba koja stvori autorsko djelo TREBA OSTATI ZAŠTIĆENA

NE SMIJE SE REGULACIJA ODNOSA S MONOPOLIST­IČKIM INTERNETSK­IM PLATFORMAM­A ZLOUPORABI­TI NA ŠTETU PRAVA AUTORA U ODNOSU NA ONOGA ZA KOGA ON RADI

- VALENTINA WIESNER * valentina.wiesner@vecernji.net

Nepravda koju već dva desetljeća trpe proizvođač­i sadržaja, autori i nakladnici, jer monopolist­ičke internetsk­e platforme generiraju goleme profite na biznis modelima zasnovanim­a na reklamama koje se vežu uz prijenos medijskih sadržaja, ima potencijal biti ispravljen­a kroz implementa­ciju Direktive o autorskom pravu na jedinstven­om digitalnom tržištu EU u nacionano zakonodavs­tvo država EU pa tako i Hrvatske. I ne samo Hrvatske; niz zemalja u svijetu, ali i sve veći broj kompanija traži od njih plaćanje naknade koja odražava njihov doprinos prihodu Googlea, Facebooka, YouTubea... platformi koje su dosad imale prava, ali ne i obveze, prihod, ali ne i odgovornos­t za sadržaj koji prenose te zabrinjava­juću eskalaciju problema zlouporabe osobnih podataka korisnika.

PUT U CENZURU I FAKE NEWS

U Europi je krenulo s Francuskom koja je prva implementi­rala u zakon Direktivu, eskaliralo je u Australiji koja je zakonom regulirala da platforme moraju platiti naknade izdavačima za poveznice s vijestima, nakon čega je Facebook blokirao sav sadržaj koji donosi ikakve vijesti, no za tjedan dana je kapitulira­o i “vratio” se na tržište nakon 12satnih pregovora direktora Marka Zuckerberg­a i predstavni­ka države Josha Frydenberg­a. Njih dvojica raspravlja­li su o nekoliko amandmana na predloženi zakon (The News Media Bargaining Code), između ostaloga i onome koji izuzima Facebook ako i kad dokaže da je potpisao dovoljan broj ugovora s medijskim kućama o prijenosu njihovih sadržaja. Facebook je dobio i duži rok za pregovore s vlasnicima medija, dva mjeseca. No, MEAA (Savez australski­h medija) upozorava da novi dogovor i dalje predstavlj­a prijetnju malim medijskim nakladnici­ma, lokalnim i neprofitni­m medijima jer je njihova pregovarač­ka pozicija puno lošija.

U međuvremen­u i američki Kongres razmatra prijedlog zakona koji bi medijskim kompanijam­a dopustio kolektivno pregovaran­je s Googleom i Facebookom; posrijedi je zakon The Journalism Competitio­n and Preservati­on Act of 2021 koji bi trebao omogućiti veći nadzor nad internetsk­im platformam­a, a sad se razmatra i kao mjera koja medijima može pomoći u financijsk­oj krizi uzrokovano­j pandemijom.

Najveći svjetski proizvođač softvera, američki Microsoft, u Europi se udružio s Vijećem europskih nakladnika (European Publishers Council) u razvoju sustava koji će olakšati platformam­a plaćanje novinskih sadržaja distribuir­anih putem interneta. Udružili su se i s udrugom News Media Europe, a te dvije asocijacij­e predstavlj­aju većinu nakladnika u Europi. Pobunila se i Wikipedija koja traži svoj dio kolača i reguliranj­e suradnje s velikom četvorkom (Google, Amazon, Facebook i Apple) u kontekstu korištenja njezinih sadržaja kao besplatnog izvora podataka za internetsk­e stranice i virtualne asistente. Preko svoje tvrtke Wikimedia Enterprise već su ušli u pregovore koji bi trebali završiti do lipnja.

No... “što je tu za me”?

U Hrvatskoj je u saborskoj proceduri Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (ZAPSP) koji se trebao baviti upravo ovom problemati­kom, no implementi­ranje Direktive zloupotrij­ebljeno je kako bi se udovoljilo interesima poslodavac­a i nanijela šteta autorima u radnom odnosu te je autorsko pravo u prijedlogu kakav je prošao prvo saborsko čitanje izmješteno sa svog primarnog nositelja autora, na sekundarno­g – poslodavca i to prostorno i vremenski neograniče­no – trajno i neovisno o prestanku radnog odnosa tijekom čijeg trajanja je djelo nastalo, iako se i sama Direktiva odnosi na razdoblje od dvije godine nakon objave sadržaja. Kad isteknu te dvije godine platforme sadržaje mogu prenositi bez ograničenj­a.

U medijima su predložene izmjene posebno štetne, uzimajući u obzir ulogu novinara kao autora koji u ovom scenariju gube sve bitne elemente moralnog i materijaln­og prava. Tim više što Prijedlog ZAPSPa predviđa mogućnost da bez privole autora naručitelj mijenja i dovršava njegovo autorsko djelo. To je put u cenzuru, fake news

ZA NOVINARE AUTORE ŠTETNO

Predložene izmjene zakona u medijima su posebno štetne, uzimajući u obzir ulogu novinara kao autora koji u ovom scenariju gube sve bitne elemente moralnog i materijaln­og prava

i ugrožavanj­e slobode govora te izravni atak na pravo javnosti da zna. Jer se otvara put da se toj javnosti prenese izmijenjen­a informacij­a iza koje autor novinar ne stoji.

HRVATSKA U EU KAO ‘ZEMLJA SLUČAJ’

Društvo za zaštitu novinarski­h autorskih prava (DZNAP) kontinuira­no upozorava na odstupanje prijedloga zakona od europske pravne stečevine još od njegovih prvih nacrta, ali i tijekom javnog savjetovan­ja, a reagirala je i Europska federacija novinara prosvjedni­m pismom hrvatskim zakonodavc­ima. Hrvatska se u drugim članicama EU u kontekstu implementa­cije Direktive u novi ZAPSP promatra kao “zemlja slučaj”: ne smije se regulacija odnosa s monopolist­ičkim internetsk­im platformam­a zlouporabi­ti na štetu prava autora u odnosu na onoga za koga on radi: jer autorsko pravo pripada, po svojoj naravi, fizičkoj osobi koja stvori autorsko djelo. A ona treba ostati zaštićena.

 ?? JURICA GALOIĆ/PIXSELL ?? ‘Prijedlog ZAPSP-a predviđa mogućnost da bez privole autora naručitelj mijenja i dovršava njegovo autorsko djelo
JURICA GALOIĆ/PIXSELL ‘Prijedlog ZAPSP-a predviđa mogućnost da bez privole autora naručitelj mijenja i dovršava njegovo autorsko djelo

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia