Računicu će ‘brusiti’ na temelju veće procjene rasta BDP-a
Na istom tragu Ministar Marić potvrdio je da će, kao i središnja banka, koja je Vladi partner u projektu uvođenja eura, gospodarskom potencijalu dati optimističniju ocjenu
Ministar Marić je u vezi s novim projekcijama jučer najavio kako će procjene kretanja BDPa “vjerojatno biti podignute na više, uz nižu ciljanu razinu proračunskog deficita”.
Uz posezanje za preslagivanjima i uštedama unuta proračuna (i eventualno mogućim malo boljim ostvarenjem prihoda u odnosu na prvotne planove), važan dio formule kako uz sve spomenute rashodne stavke ipak ostati u okvirima fiskalnog deficita od tri posto BDPa očito je pronađen u – povećanju nazivnika (BDPa).
Na tragu HNB-a, ne i MMF.a
Koliko je izgledno da će se ove godine i dogoditi veći gospodarski rast od 5 posto koliko se predviđa u još aktualnim službenim projekcijama, nitko ne zna. Ostaje primijetiti da se, primjerice, u posljednjim prognozama MMFa povoljniji scenarij ne predviđa. No, u Hrvatskoj narodnoj banci, čini se, dijele procjene Vlade o nešto višoj stopi rasta BDPa.
Savjet HNBa na prošlotjednoj je sjednici revidirao projekciju BDPa naviše, objašnjavajući to “razmjerno povoljnim recentnim pokazateljima gospodarske aktivnosti”.
Za 2021. u središnjoj banci tako sada očekuju rast od 5,9 posto. Pritom računaju na snažniji oporavak domaće potražnje, a očekivanja što se tiče rasta inozemne nešto su, kažu, ublažena pod utjecajem pogoršanja epidemiološke situacije u većini europskih zemalja u proteklim mjesecima, kao i razmjerno sporog procjepljivanja.
Ipak, u HNBu su uz tu reviziju očekivanog rasta naglasili kako je prate “naglašeniji negativni rizici” koji se ponajprije odnose na pretpostavke o razmjerno uspješnoj turističkoj sezoni uz znatan porast prihoda od turističke potrošnje stranih gostiju u odnosu na proteklu godinu.
Uz optimističniji osnovni scenarij ponudili su i pesimistični, prema kojemu bi utjecaj znatno nepovoljnije epidemiološke situacije u Hrvatskoj i svijetu na osobnu potrošnju, investicije i prihode u turizmu rezultirao u u tom nepovoljnom scenariju rastom od samo 2,8 posto. Kad je pak riječ o skorim značajnim isplatama, uz one za dugove zdravstva i umirovljenke uskoro slijede i povrati poreza pšo olakšicama za mlade. Prema novim, ažuriranim procjenama efekta olakšica za mlade, za oko 130 tisuća zaposlenih u dobi do 30 godina za dvatri mjeseca predstoji povrat po plaćenom porezu na dohodak od ukupno oko 640 milijuna kuna.
Briga lokalaca
Doduše, to je briga lokalnih vlasti, a i nije stavka koja je neplanirano iskrsnula. Kao jedna od demografskih ta je mjera donesena još u sklopu posljednjeg paketa poreznih promjena donesenom prije pandemije. Već tada je naglašeno kako za taj dio promjena u okviru oporezivanja dohodaka za lokalne jedinice nisu predviđene kompenzacije.
Drugim riječima, s tim su trebali računati u svojim proračunima za 2021., premda su se u planiranju tih obveza u nedostatku jasne slike morali osloniti na simulacije. ❖