Srbija se zadužuje i za autoceste koje nisu ekonomski opravdane
Povezivanje Dio stručnjaka planirane prometnice prema Sarajevu i Crnoj Gori smatra prije svega političkim projektima
Nije problematična cijena kredita koje Srbija uzima, već to da nisu dostupne studije izvodljivosti ili costbenefit analize za velike infrastrukturne projekte
Srbija se dosad kod europskih banaka, uključujući EBRD, EIB, CEB i Njemačku razvojnu banku, kao i Međunarodnu banku za obnovu i razvoj (IBRD), zadužila za ukupno 8,37 milijardi eura, dok kineskoj Exim banci duguje 1,15 milijardi eura, a stranim vladama ukupno 2,66 milijarde eura, navodi magazin Biznis i financije, a prenosi TV N1.
Kada je riječ o trenutačnim dugovima prema stranim vladama, na prvom mjestu je vlada i Fond Abu Dhabija sa 1,72 milijarde eura, navodi magazin.
Stranim vladama Srbija duguje ukupno 2,66 milijarde eura, dok prema Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj ima obveze vrijedne 2,19 milijardi eura.
Ukupni javni dug je, inače, na kraju prvog tromjesečja ove godine iznosio 28,1 milijardu eura ili 55,7 posto BDPa, dok je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, izjavio kako neće dopustiti da udio javnog duga bude veći od 60,5 posto BDPa. S druge strane, rebalans proračuna predviđa deficit od 381,7 milijardi dinara i još 478,6 milijardi dinara za otplatu glavnica i nabavku financijske imovine. To znači da bi država trebala osigurati nešto više od sedam milijardi eura kako bi pokrila oba minusa, što navodi na pitanje o cijeni budućeg zaduživanja.
Gospodarski rast šest posto?
Odnos javnog duga i BDPa na kraju godine ovisit će o tome hoće li se ispuniti projekcija vlade da će gospodarski rast dosegnuti šest posto, što je pretpostavka na temelju koje su pripremljeni proračun i rebalans. S druge strane, najviše prostora u medijima dobivaju pozajmice za infrastrukturne projekte – ceste, pruge, elektrane ili beogradski metro. U Zakonu o metrou i gradskoj željeznici navedeno je da je vrijednost tih projekata procijenjena na oko šest milijardi eura, kao i da su pregovori s bankama za osiguranje što povoljnijih uvjeta kreditiranja u tijeku.
Kada je riječ o kreditima kineske Exim banke, kamatne stope na dolarske pozajmice kreću se od dva posto za dvije dionice brze pruge, više od 2,5 posto za dionice autoceste SurčinObrenovac
ili ObrenovacLjig, do tri posto za izgradnju mosta ZemunBorča ili prve faze modernizacije TE Kostolac B. Kredit za obilaznicu oko Beograda uzet je u juanima, sa 2,5 posto kamate. Za kredite vlade Abu Dhabija (Ujedinjeni Arapski Emirati) u lokalnoj valuti dirhamu plaća se od 2,25 do 2,5 posto kamate, odnosno dva posto u dolarima. Turskom DenizBanku za kredit u eurima za izgradnju cesta Novi PazarTutin, Sremska RačaKuzmin i za most preko
Save plaća se 2,5 posto kamate. Prema mišljenju Mihaila Gajića, direktora ekonomske istraživačke jedinice LIBEKa, nije toliko problematična cijena kredita, već to da nisu dostupne studije izvodljivosti ili costbenefit analize za velike infrastrukturne projekte koji su u tijeku.
Povezivanje europskih regija
“Struka se uglavnom slaže da je obilaznica oko Beograda nužna, ali su mišljenja podijeljena kada je riječ o brzoj prugi do Budimpešte, autocesti do Sarajeva ili do Crne Gore. Ne znamo jesu li ti projekti neto pozitivni, a njih ne samo da treba platiti, već kasnije i održavati, a ako zarađujete manje nego što su troškovi, takva ceste mogu postati kamen oko vrata gospodarstvu“, upozorava Gajić. On vjeruje da su upravo infrastrukturni projekti pokazatelj prisustva dvije vrste motiva za zaduživanje.
“U Srbiji su prisutne međunarodne financijske institucije poput EIBa, IBRDa ili Svjetske banke, koje investiraju u projekte koji će povezati europske regije preko Srbije, ali imamo i situaciju da se grade ceste koje su prije politički nego ekonomski opravdane”, kaže Gajić i podsjeća da ulaganja u infrastrukturu utječu i na ubrzanje gospodarskog rasta, što je “dobitna kombinacija za vlast”.