Proizvođači ribe iz BiH traže veću kvotu za izvoz na tržište EU
Kvota za izvoz ribe u Uniju je 500 tona godišnje, što ispuni jedan proizvođač, a najvažnija tržišta su Italija i Hrvatska
Najveći su proizvođači, a time i najveći izvoznici ribe oni iz Republike Srpske, dok u Federaciji BiH posluje više manjih proizvođača
Najveći su proizvođači, a time i najveći izvoznici ribe u Bosni i Hercegovini oni iz Republike Srpske, dok u Federaciji BiH posluje više manjih proizvođača koji svoje proizvode uglavnom plasiraju na domaćem tržištu ili u zemljama regije.
Kako je za Klix.ba rekao Zoran Tepić, predsjednik Udruženja proizvođača ribe Republike Srpske i direktor tvrtkeTropic ribarstvo Ribnjaka Janj, lani je pandemije došlo do prekida određenih poslovnih veza, što je nanijelo veliku štetu proizvodnji, ali i u izvozu u druge zemlje.
Nije bilo otpuštanja
“U drugom dijelu godine uspjeli smo ponovno uspostaviti poslovne veze i smanjiti gubitak. Kao najveća tvrtka u ovom sektoru nismo smanjivali proizvodnju i uspjeli smo održati ciklus proizvodnje, međutim, kod većine drugih poljoprivrednih proizvođača došlo je do zastoja. To se posebno vidi ove godine kada imamo manjak ribe na tržištu, ali smatram da krajem ove i početkom sljedeće godine možemo očekivati ponovno uspostavljanje prijašnjeg ciklusa proizvodnje”, objasnio je Tepić, čija je tvrtka jedina iz BiH kandidirana i za izvoz ribe u Rusiju.
Proizvodnja konzumne ribe u ribnjacima u RS u 2020. godini, kako je rekao Dragan Šepa, tajnik Udruženja poljoprivrede, vodoprivrede, ribarstva, prehrambene i duhanske industrije pri Privrednoj komori RS, manja je za 7,6 posto u odnosu na 2019. Proizvodnja šarana bila je veća za 37,5 posto, dok je proizvedeno 14,3 posto manje pastrva. Od ukupno proizvedene ribe pastrve čine 80,7 posto, šarani 18,9 posto a proizvodnja ostale ribe 0,4 posto. Proizvodnja pastrve iznosi 1526 tona, a šarana 366 tona. Ukupna proizvodnja je 1892 tona.
“Pandemija koronavirusa utjecala je i na to da se manje rizbog be prodaje na domaćem tržištu, jer ugostiteljski objekti i restorani nisu imali toliko potrebe za ribom kao ranijih godina, a određeno vrijeme nisu niti radili. No značajno je da u ovom sektoru nije došlo do smanjenja broja radnika”, dodao je Šepa.
Najvažnija tržišta za izvoz ribe su zemlje Cefte, prije svega Srbija i Crna Gora, a zatim i zemlje Europske unije. Kvote za izvoz ribe u Europsku uniju su 500 tona godišnje, što je, kako je rekao Tepić, malo, te je dodao kako sam Ribnjak Janj ispuni najveći dio te kvote. Najznačajnija europska tržišta su im Italija, Hrvatska i Slovenija.
Unija promijenila uvjete
“Iako ta kvota nije ispunjena prošle godine zbog pandemije, mi i dalje tražimo da se ona poveća jer su potencijali proizvodnje u BiH mnogo veći od količine na koju smo ograničeni. Količine koje proizvedemo više su nego dovoljne za domaće tržište, a niti zemlje Cefte ne mogu otkupiti svu tu ribu te bi nam povećanje kvota mnogo značilo. Ako nađete samo jednog velikog kupca koji je sposoban otkupiti od 300 do 500 tona godišnje, što smo mi postigli, onda je to gotovo ispunjenje kvote za cijelu državu. Za nas je vrlo važno da se te kvote povećaju”, istaknuo je Tepić.
Rifat Tahrić, direktor tvrtke RIZ iz Krajine, rekao je kako su zbog pandemije zabilježili pad prodaje za oko 50 posto. Gubitke saniraju i sada, ali im je pomoć koju su dobili od federalnog ministarstva poljoprivrede pomogla.
“Nas zanima izvoz žive ribe u EU, a to još nije riješeno, čak je stanje i gore nego ranije. Do prije mjesecdva riba je mogla ići živa u EU, ali uz uvjet da se ne iskrcava u druge ribnjake ili bazene, već da se odmah šalje u preradu. Zbog toga smo pokrenuli procedure da izvozimo na taj način, poslao sam vozače da polože certifikate u Zagreb za prijevoz živih životinja, ali su krajem ožujka u EU promijenili propise i sada ne možemo niti tako izvoziti”, objasnio je Tahrić.