Središnje banke i dalje računaju na privremeni karakter inflatornih pritisaka
Novi rekord Dok je u eurozoni lipanj donio usporavanje inflacije, Sjedinjene Američke Države bilježe novo ubrzanje, na 5,4 posto u odnosu na isti lanjski mjesec ili najviše od 2008. godine
Gospodarski oporavak, kako u Europskoj uniji tako i s druge strane Atlantika, ide brže nego što se prvotno očekivalo. Primjerice, prema ljetnim prognozama Europske komisije, u EU se sada za 2021. očekuje rast od 4,8 posto (proljetos 4,2%), dok se u SADu trenutna predviđanja vrte između 6,4 i 6,8 posto. Unutar prosječnog rasta u EU za neke države članice računa se da će im se gospodarska aktivnost na predkriznu razinu vratiti već s trećim kvartalom 2021. no druge – a među njima i Hrvatska – na to će ipak morati još pričekati. Kako bilo, usporedno s povećanim prognozama rasta BDPa naviše su revidirana i očekivanja inflaZbog većih stopa i kod proizvođačkih i potrošačkih cijena ove je godine općenito pojačan fokus na podatke o kretanju inflacije. Ipak, osvrti o aktualnim inflatornim pritiscima uglavnom su i dalje praćeni ocjenama da su ti pojačani pritisci prolaznog karaktera i da bi njihov vrhunac trebao proći s ljetom.
A dok za eurozonu preliminarni podaci upućuju da je već lipanj obilježilo usporavanje godišnje inflacije, u SADu je lipanj donio novo ubrzanje (na 5,4 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je najveća stopa od 2008.) pa dio analitičara smatra da bi tamošnja središnja banka mogla razmotriti smanjivanje monetarne potpore gospodarstvu i prije nego što je planirala.
Utjecaj skupe nafte
Ovogodišnje ubrzanje inflacije ponajprije odražava veće cijene energije, u prvom redu nafte. Dijelom je to proteklih mjeseci i posljedica utjecaja niske lanjske baze (pada cijena po izbijanju pandemije). Istodobno su niska osnovica, ali i u međuvremenu narasla potražnja te još uvijek prisutna ograničenja ponukle, de povezana s opskrbnim lancima i logistikom u novije vrijeme u fokus javnosti prilično gurnula i cijene industrijskih sirovina. Tako i mnogi domaći poduzetnici, od proizvodnih kompanija do građevinarstva, ističu kako su im cijene sirovina i/ili repromaterijala ne samo nadoknadile lanjskom pandemijom izazvani pad već su znatno premašile i predkrizne razine. Kad su u pitanju potrošačke cijene, percepcija građana i inače se uglavnom ne poklapa sa službenim brojkama proizašlim iz košarice proizvoda i usluga na kojima se temelje izračuni državnih statističara. Podaci za lipanj očekuju se ovog petka, ali u svibnju se, primjerice, godišnji rast potrošačkih cijena u Hrvatskoj zadržao na travanjskih 2,1 posto. Računajući kumulativno, u prvih pet mjeseci stopa inflacije je bila gotovo upola manja. Prema prognozama EK, u Hrvatskoj bi ona (mjereno tzv. harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena) na razini cijele 2021. trebala biti oko 1,5 posto tj. viša nego lani, ali niža od prosječne u EU, pri čemu se za iduću godinu i kod nas i u Uniji predviđa usporavanje. Dacije. i dalje je posrijedi, kako se obično kaže, “niska i stabilna” inflacija, s tim da je za dobar dio ukupne stope “krivac” energija, dok nam je temeljna inflacija i nadalje “prigušena”.
“Morat ćemo pozorno pratiti rastuću inflaciju”, s razlogom je nedavno naglasio Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik EK zadužen za gospodarstvo. To naročito vrijedi za Europsku središnju banku (ESB) kojoj je to i neposredna odgovornost, pa je tako u sklopu ovotjedne revizije strategije, među ostalim, najavila i određene prilagodbe vezane uz inflaciju. Stabilnost cijena ostaje primarni cilj ESB-a, s tim da su unutar srednjoročnog cilja inflacije od dva posto privremena odstupanja postavljena u oba smjera - malo ispod ili iznad ciljane vrijednosti. Analitičari to iščitavaju kao implicitno blago povećanje ciljane inflacije, a u RBAu kažu i kako se time uzima u obzir činjenica da “nešto viša prosječna stopa inflacije u eurozoni olakšava nekim zemljama da devalviraju svoj stvarni tečaj, bez izraženih rizika deflacije, kako bi ponovno uspostavili svoju međunarodnu konkurentnost”.
Cijene premašile predkrizne razine
Mnogi domaći poduzetnici ističu kako su im cijene sirovina i repromaterijala ne samo nadoknadile lanjskom pandemijom izazvani pad već su znatno premašile i predkrizne razine
Rente vlasnika nekretnina
Revizijom strategije Europske središnje banke naznačen je i plan da se ubuduće više analitičkog fokusa usmjeri na indeks cijena stambenih nekretnina u vlasništvu. Takozvane imputirane rente vlasnika nekretnina time bi se više uključile u mjerenje inflacije, to danas mahom podrazumijeva izdatke za iznajmljivanje privatnih kućanstava, naglašavaju u RBAu. U tom smjeru zacijelo idu i nastojanja nacionalnih središnjih banaka. U svakom slučaju, taj segment i u domaćoj je javnosti, naročito onoj široj, izvor raskoraka percepcije i službene inflacije.
Usto, promatrano iz kuta običnih građana, pitanje inflacije i inflacijskih očekivanja danas se uvelike sagledava i u kontekstu već dugo višemanje nultih kamata na štednju te pitanja očuvanja realne vrijednosti novca. Jer, većina takvih nije u prilici ozbiljno se baviti ulagačkim alternativama, pa će dio ekonomista reći kako i današnji odgovori vlada i monetarnih politika više pogoduju onima koji to mogu, a to je ipak uvjerljiva manjina.
U svakom slučaju, aktualni inflatorni pritisci pitanje je koje nositelji monetarne politike itekako promišljaju. Hoće li se za koji mjesec rast cijena usporiti i time potvrditi privremeni postpandemijski karakter ili će se rast nastaviti, ekonomisti, čini se, ipak još ostavljaju otvorenim pitanjem, ma koliko su skloniji scenariju prema kojemu bi cjenovni pritisci trebali popustiti.