Empirijski dokazali pozitivan utjecaj EU fondova na kompanije
Grantovi rezultiraju strukturnim promjenama u smjeru kapitalno intenzivnijeg profila poslovanja
Analitičarski dvojac iz HNB-a Domagoj Šelebaj i Matej Bule na Dubrovačkoj konferenciji iznijeli svoj istraživanje
Iako se već neko vrijeme u kontekstu europskog novca koji je na raspolaganju Hrvatskoj najviše govori o Planu za oporavak i otpornost, idućih nešto manje od dvije i pol godine ključno je i za iskorištenje tzv. omotnice u okviru financijske perspektive 2014. 2020. Slijedom pravila t+3 njena provedba traje do kraja 2023., a ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak i nedavno je ponovila kako je uvjerena da će Hrvatska u tom roku iskoristiti cijelu omotnicu koja nam je na raspolaganju.
Ona je vrijedna ukupno 10,7 milijardi kuna, ukupno je ugovoreno i nešto “zalihe” projekata, ali dosad je korisnicima isplaćeno šest milijardi ili 55 posto, dok je još preostalo iskoristiti gotovo pet.
Tramišak podsjeća da je logika korištenja sredstava unutar financijske perspektive uvijek takva da se sredstva puno više, ili brže, troše u godinama na kraju same perspektive nego na početku, odnosno u prvom dijelu kad treba odraditi pozive, pripreme projekata, javne nabave isl. No, i za prethodnu financijsku perspektivu, i za tekuću (po višegodišnjem financijskom okviru 20212027.), kao i za Plan za oporavak i otpornost. ekonomisti ponavljaju kako treba maksimalno iskoristiti ogroman novac koji nam je na raspolaganju do kraja ovog desetljeća, ali i da taj novac treba povući pametno.
Neki će reći kako je vladama svojstveno da razmišljaju u političkim ciklusima, a uspješnost u povlačenju sredstava EU fondova se na kraju mjeri poboljšanjima gospodarske strukture i konkurentnosti, što znači i većom sposobnošću rasta i razvoja i uz znatno manje pogurance priljeva europskog novca. Kako su bespovratna sredstva iz EU fondova utjecala na kondiciju i uspješnost poduzeća koja su ih koristila, pokušao je istražiti i odgovoriti analitičarski dvojac iz HNBa Domagoj Šelebaj i Matej Bule.
Ukratko, istraživanje je pokazalo da korištenje EU fondova ima snažan i pozitivan učinak na pokazatelje poput zaposlenosti, operativnih prihoda, produktivnosti rada i kapitalne intenzivnosti.
Točnije, od dvanaest odabranih pokazatelja poslovanja i poslovnih značajki korporativnih korisnika na većinu ih imaju pozitivan utjecaj. Naravno, pritom ti učinci uvelike ovise o relativnoj veličini potpore primljene iz EU fondova, konstatirali su autori rada predstavljenog na Dubrovačkoj konferenciji HNBa.
Šelebaj i Bule podsjećaju kako su u Hrvatskoj s obzirom na razvijenost u odnosu na europski prosjek primljeni iznosi financiranja znatno veći od uplata u zajednički proračun EU. Tako su samo u 2019. krajnji korisnici iz fondova EU po raznim osnovama primili 1,9 milijardi eura ili 3,6 posto hrvatskoga BDP-a, dok je doprinos Hrvatske u proračun EU iznosio je oko 0,5 milijardi eura odnosno jedan posto BDPa.
Pritom se napominje i da se vrhunac za krajnje korisnike očekuje upravo ulaskom u završnu fazu korištenja sredstava iz proračunskog razdoblja 20142020.
Poticaj rastu prihoda
Neovisno o tome, potpore kroz bespovratna sredstava i dosad su bile značajne, a uz izravne učinke tu su i oni neizravni, no njih je zbog niza razloga (od dostupnosti podataka do širokog spektra programa i ciljeva) teže izmjeriti.
Među nalazima istraživanja je, primjerice, i ono da su korisnici potpore češće ili vjerojatnije starija poduzeća s više zaposlenih s većim kapitalom i izvoznim intenzitetom poslovanja. Oni su također poduzeća s višim razinama zaduženosti, ali i s većom profitabilnošću. S druge strane, produktivnost rada i ukupna faktorska produktivnost ne pokazuju se kao značajne odrednice samog primanja bespovratnih sredstava iz EU fondova. Kad su posrijedi učinci primanja tih sredstava, u većini zemalja uočljivi su pozitivni efekti na pokazatelje poslovne uspješnosti i značajke poduzeća korisnika.
No, učinak potpore nije bio jednako očit ili izražen tijekom cijelog promatranog razdoblja; većinom se povećavao kako je više vremena prolazilo od početne dodjele.
Za mjerenje učinka bespovratnih sredstava EUa na rezultatske trendove korporativnih korisnika analitičarski tandem iz HNB-a uzeo je promjene u poslovnim prihodima i ukupnoj dodanoj vrijednosti.
Nalazi istraživanja upućuju da je dobivanje EU grantova imalo snažan pozitivan učinak na dinamiku rasta operativnog prihoda i ukupne dodane vrijednosti, u godini kad je potpora primljena odnosno u dvije naredne. Poslovni prihod, primjerice, raste i do 20 posto brže u godini dodjele potpore, a između 20 i 30 posto brže u godini poslije.
Snažan pozitivan učinak vidljiv je i u pogledu dinamike rasta vrijednosti osnovnih sredstava, što je zapravo razumljivo jer je poticanje kapitalnih ulaganja u proizvodne kapacitete upravo i prioritetuz kod potpora iz EU fondova.
Iako je manje izražen nego u slučaju dugotrajne imovine,
Prilično značajan učinak Iako manje izražen nego u slučaju dugotrajne imovine, učinak na dinamiku rasta zaposlenosti se pokazuje prilično značajnim
učinak na dinamika rasta zaposlenosti također se pokazuje prilično značajnim, ali do izražaja dolazi ponajprije s protekom vremena.
Brži rast zaposlenih
Kod korisnika potpora tako se bilježi sedam do osam posto intenzivniji rast ukupnog broja zaposlenih u godini u kojoj je bila potpora alocirana u usporedbi s drugim usporedivom skupinom, dok se godinu poslije taj učinak na rast zaposlenosti ubrzava na raspon od 10 do 16 posto, a još godinu kasnije (posljednjoj promatranoj godini) na čak 22 posto. Istraživanje je također pokazalo da su potpore rezultirale strukturnim promjenama u smjeru kapitalno intenzivnijeg profila poslovanja, kao i da su korisnici bespovratnih potpora istovremeno bilježili brži rast razine zaduženosti jer se kod pojedinih projekata dio sufinancira iz drugih izvora. Osim toga, u pogledu rasts profitabilnosti u godinama nakon primanja bespovratnih sredstava uočeno je usporavanje. ❖