Kopne Covid potpore, raste broj stečajeva. Ove godine ih je 250 više

‘Zombi’ tvrtke Kako će se riješiti problematika rasta broja onih koje loše rade, a preživljavaju?

I Svjetska banka u najnovijem izvješću upozorava na ukidanje potpora za ublažavanje posljedica pandemije

Kao i druge međunarodne institucije, i Svjetska banka u svom najnovijem izvješću konstatira jači oporavak u prvoj polovici ove godine u odnosu na prvotna predviđanja. Izvješće SBa odnosi se na prostor Europe i središnje Azije (ESA), a pritom se rast hrvatskog BDPa u 2021. trenutačno procjenjuje na 7,6 posto.

Takvom kretanju, kažu, na ruku idu i blaže mjere socijalnog distanciranja, veća vanjska potražnja i bolji uvjeti na tržištu rada, kao i nastavak snažne gospodarske aktivnosti u trećem tromjesečju uslijed bržeg od očekivanog oporavka turističkog sektora.

Budućnost se i dalje opisuje izrazito neizvjesnom, ponajprije s obzirom na nastavak pandemije. No, u izvješću SBa ističe se da je regionalni oporavak praćen ubrzanom inflacijom te da je izložen financijskom stresu koji bi mogao izazvati iznenadno pooštravanje uvjeta vanjskog financiranja ili nagli porast neizvjesnosti u pogledu politika i geopolitičkih napetosti. Tako se za 2022. predviđa usporavanje regionalnog rasta. Osim stabiliziranja vanjske potražnje i cijene sirovina, u SBu podsjećaju i na ukidanje potpora za ublažavanje posljedica pandemije.

Na to je prošli tjedan podsjetio i guverner HNBa Boris Vujčić. Navodeći kako je zahvaljujući potporama gospodarstvu broj novonezaposlenih prošle godine stao na 50 tisuća, kao i da su svi ti ljudi u međuvremenu zaposleni, rekao je kako će se i potpore za zaposlene i moratoriji najvjerojatnije ukinuti do kraja godine. Dakle, ostale bi tek garancije i Covid krediti.

U središnjoj banci uslijed ukidanja moratorija ne vide opasnost jačega rasta loših kredita jer se, kažu, njihova kvaliteta ne kvari tako brzo kao u prošloj krizi.

Kako bilo, Vujčić kaže kako zabrinjava tek porast takozvanih tvrtki zombija koje unatoč velikih resursima po zaposlenima, loše posluju i kojima bi bilo bolje da izađu s tržišta i oslobode resurse banaka za druge, zdravije tvrtke.

Problem “zombifikacije”, odnosno održavanja na životu tvrtki s dvojbenim poslovnim modelima u posljednjih je godinu dana često spominjan mnogo šire, i to u kontekstu više ili manje izdašnih potpora s ciljem očuvanja radnih mjesta i poslovanja za kojima posezale praktično sve vlade u EU, ali i druge države svijeta. Ponešto o tome govore i podaci o stečajevima.

U Hrvatskoj u kojoj su, relativno gledano, potpore bile među najizdašnijim u Uniji, broj stečajeva lani je osjetno pao u odnosu na predkriznu dinamiku (uz istodoban pad registriranja novih tvrtki). No, u prvoj polovici ove godine podaci Državnog zavoda za statistiku upućuju na povratak na predkrizne razine.

“Trend u kretanju broja registracija i stečajeva unutar godine prije pandemije potpuno se promijenio u 2020., no u prva dva tromjesečja 2021. vratio se u okvire godina koje su prethodile pojavi bolesti COVID19”, ističu u DZSu. Nakon što je broj otvorenih stečajnih postupaka padao u svim tromjesečjima 2020. nakon prvoga, broj otvorenih stečajeva u 2021. vratio se na razinu približnu godinama koje su prethodile pojavi bolesti Covid19.

Brojke kažu da je u prvoj polovici ove godine otvoreno 2667 stečajeva ili oko 250 više nego u istom razdoblju prošle godine, dok ih je u prvih šest mjeseci predpandemijske 2019. bilo oko 2750, a 2018. gotovo 3400.

U isto vrijeme broj registracija novih subjekata u drugom tromjesečju porastao je u odnosu na prvo tromjesečje, iako su posrijedi manji brojevi nego 2019. i 2018., budući da ipak i dalje postoji neizvjesnost vezana za gospodarske izglede, objašnjavaju državni statističari.

Kad su posrijedi stečajevi, po djelatnostima i skupinama djelatnosti, u drugom ovogodišnjem kvartalu najviše ih je bilo u dvjema djelatnostima koje se ističu brojem tvrtki (trgovina i smještaj te priprema i usluživanje hrane, s tim da su relativnim porastom prednjačili stečajevi u djelatnosti prijevoza i skladištenja e trgovine.

Isto tako, analize HNBa pokazuju da je prošle godine daleko više porastao udjel poduzetnika s gubitkom u odnosu na ukupan broj poduzetnika nego što je povećan udjel gubitaša 2020. mjeren njihovim prihodima u odnosu na ukupne.

Pored toga, usporedbe rezultata pokazuju da su se, primjerice, 134 poduzeća takozvane četvrte industrijske revolucije (IT sektor), pokazale znatno imuniijma na krizu u odnosu na poslovni sektor u cjelini, što je samo dijelom objašnjivo manjom ovisnošću o socijalnom kontaktu. Toj kategoriji poduzetnika lani su prihodi od prodaje u prosjeku pali gotovo neznatno, s tim da su ostale prihode povećali, i to uz solidno smanjenje operativnih troškova. Nasuprot tome, primjerice, na razini cijelog sektora nefinancijskih poduzeća prodaja je prošle godine pala za više od sedam posto.

Kako bilo, guverner je (i) u prošlotjednom istupu ponovio da su za dolazak više novih tvrtki na tržište i za brži rast onih zdravih potrebne strukturalne reforme, posebice u pravosuđu i javnoj upravi, dvama resorima koji je Vlada unatoč bremenitošću problemima spojila u jedan ministarski resor. Vujčić napominje kako to, naravno, ne znači da korporativne sektor treba sjediti na rukama.

“Tvrtke treba restrukturirati, zombije detektirati i ispratiti s tržišta”, zaključio je Vujčić. Kopnjenje potpora vjerojatno će rezultirati i novim stečajevima, no valja primijetiti i da je ove godine zamjetan i postat dobrovoljnih likvidacija tvrtki čiji vlasnici ne vide za svoje poslovanje perspektivu. I u izvješću Svjetske banke pak, ističe se kako se fokus oporavka seli na otpornost i održivost u duljem roku. Kako je poručila i Anna Bjerde, potpredsjednica Svjetske banke za regiju ESA, to znači stvaranje konkurentnog poslovnog okruženja koje će ići na ruku poduzetništvu i podržavati dinamičnost privatnog sektora.

“Za mnoga poduzeća krize mogu biti pogubne, ali često imaju i pozitivnu stranu utoliko što se sredstva s manje produktivnih tvrtki preraspodjeljuju na one produktivnije. Primjeri koji to dokazuju postoje i u regiji ESA, osobito u zemljama s konkurentnijim tržištima. Naime, poduzeća koja je prije krize krasila visoka produktivnost rada zabilježila su znatno manji pad prihoda od prodaje i broja zaposlenih od onih čija je produktivnost rada prije krize bila niska”, ističu u SBu. Asli DemirgüçKunt, glavna ekonomistica Svjetske banke za Europu i središnju Aziju , pak naglašava kako je tržišno natjecanje važno za dinamiku; potiče tvrtke na inoviranje, učinkovitija poduzeća prisiljava na ulazak na tržište i rast, dok onim manje učinkovitijima olakšava izlazak s tržišta. ❖

2667 stečajeva otvoreno je u prvoj polovici godine, pokazuju podaci DZS-a