Nova agencija predlagala bi nadzornike i dobila pravo vlasništva u tvrtkama
Nije posve jasno zašto ulogu ne preuzme postojeća institucija s uhodanim sustavom
Nova agencija trebala bi dobiti ne samo niz ovlasti u nadzoru standarda upravljanja, praćenju rada i objavljivanju javnih izvješća tvrtki, nego i preuzeti važnu ulogu u imenovanju nadzornih odbora. Točnije, predlagalo bi kandidate, čime bi se, prema OECDovim procjenama, omogućilo veću stručnost i odmak od politike. Postoji i mogućnost da nova agencija dobije i izravno pravo vlasništva u državnim tvrtkama, najprije za jedan manji dio portfelja, a postupno i za cjelokupan.
Rok je 2024. godine
Otvara se, međutim, pitanje zašto tu ulogu ne preuzme CERP, čiji portfelj postupno kopni, a ima ustrojen i uhodan sustav, te je moguće brzo provesti proširenje aktivnosti. Tim više jer je provođenje ovog zadatka, prema utvrđenom hodogramu, predviđeno je tek za prvo tromjesečje 2024. Ujedno će tek tada biti izrađena i vlasnička politika, no sam nacrt prijedloga zakona o pravnim osobama u saborsku proceduru trebao bi biti upućen u trećem tromjesečju iduće godine. Tada je predviđeno i utvrđionu metodologije za definiranje financijskih i nefinancijskih ciljeva državnih poduzeća, a već u zadnjem kvartalu 2022. očekuje se da sva poduzeća u vlasništvu države razinu informacija koje objavljuju podignu na koju prakticiraju tvrtke koje kotiraju na Zagrebačkoj burzi. Neujednačenost u izvještavanju primjetna je i ovisno o veličini poduzeća, a nedostatnom je ocijenjena i komunikacija države i vanjskih revizora državnih poduzeća.
Iz OECDove analize vidljivo je da se trenutno upravljanjem državnim tvrtkama bavi 79 zaposlenih u CERPu, u čijem je portfelju trenutno 17 tvrtki u kojima država ima potpuna ili većinska vlasnička prava, dok je preostalih 39 tvrtki od posebnog državnog interesa pod ingerencijom različitih ministarstava, od prometa, gospodarstva, financija do poljoprivrede i obrane. No, pri Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine koordinacijom upravljanja i praćenjem rezultata bavi se tek 11 djelatnika pri Upravi za trgovačka društva u Horvatovom ministarstvu. Koliko će nova agencija trebati djelatnika, zasad još nema informacija.
Produžena ruka politike
Među brojnim slabostima koje je u češljanju našao OECD i posebno mu posvetio pažnju su nadzorni odbori u državnim tvrtkama. Osnovni nedostatak je njihova ograničena uloga u postavljanju strategije i korporacijskom nadzoru, ali i izboru menadžmenta, pa, kako konstativanje ra OECD, u praksi mnogi djeluju kao produžena ruka nadležnih ministarstava ili čak uprava tvrtki koje nadziru. Zbog negativne percepcije koju imaju u javnosti, s Markova trga odredili su ograničenje iznosa koji im može biti isplaćen, dvije tisuće kuna neto, a činjenica da su i uz neka odstupanja i moguće bonuse nagrade nadzornicima uvelike ispod onih u privatnom sektoru, po njihovoj ocjeni to može biti negativno, jer odbija profesionalne kadrove i otvara put politizaciji. Ta problematika biti će, prema vladinom hodogramu, među prvima za rješavanje. Već u zadnjem tromjesečju ove godine donijet će se smjernice za rad nadzornih odbora, u prva tri mjeseca iduće godine usvojit će se uredba za kojom će se uvesti javne pozive za izbor članova nadzornih odbora, a do kraja 2022. definirat će se i način poboljšanja njihovih naknada.
OECD je u svojim zaključcima o unapređenju hrvatske prakse upravljanja državnim kompanijama zaključilo i da bi novom “entitetu zakonom trebalo omogućiti odgovarajuće mandate i potrebna sredstva za učinkovito ispunjavanje svoje koordinacijske uloge”, no koliko će to stajati i kako će se financirati, tek će se izračunati. Načelno, efekt bi trebao uvelike premašiti trošak njezinog postojanja. ❖
Stroži zahtjevi
U zadnjem kvartalu 2022. očekuje se da sva poduzeća u vlasništvu države razinu informacija koje objavljuju podignu na onu tvrtki koje kotiraju na Zagrebačkoj burzi