Hoće li Srbija ukinuti moratorij na gradnju nuklearnih elektrana?
Srpski energetičari tvrde da treba ući u nuklearni projekt s jednom od velikih svjetskih kompanija
Nuklearne elektrane dobro su rješenje za zamjenu termoelektrana na ugljen kako bi Srbija ispunila cilj EU o dekarbonizaciji do 2050. godine
Nedavna izjava Rade Baste, direktora JKP Beogradske elektrane, da Srbija treba ukinuti moratorij na izgradnju nuklearnih elektrana u vrijeme energetske krize ponovno je otvorila raspravu treba li Srbiji nuklearka ili ne.
Baste je također pozvao i sve velike američke i europske energetske kompanije, kao i fondove koji su spremni da sa Srbijom strateški i investicijski uđu u jedan tako veliki projekt da se jave, ocjenjujući da Srbija treba dodatno osigurati energetsku stabilnost koja će biti glavni izazov u sljedećim desetljećima. Iako za takvu odluku poziv direktora gradskih toplana nije pretjerano važan, on ipak pokazuje razmišljanje srpske vlasti, koje se vidjelo prethodnih dana i u izjavama predsjednika Aleksandra Vučića, piše Danas. Vučić je prije nekoliko dana izjavio kako postojala ideja da Srbija kupi udjel od pet ili deset posto u nuklearnoj elektrani u Bugarskoj jer nema 11 ili 13 milijardi eura da izgradi svoju.
“Ali kada bi nam netko dao da možemo postati vlasnici nuklearnog postrojenja u susjedstvu, odmah bi pristali“, rekao je Vučić.
Prema riječima Željka Markovića, stručnjaka za energetiku u Deloitteu, nuklearne elektrane su dobro rješenje za zamjenu termoelektrana na ugljen kako bi Srbija ispunila cilj Europske unije o dekarbonizaciji do 2050. godine.
Nedostaju nuklearni stručnjaci
“Ako bi sada ukinuli moratorij nuklearka bi bila izgrađena za 1314 godina. Dugoročno, po meni je to jedini način da se zamijene termoelektrane. Usto, tu je i gradnja reverzibilnih hidroelektrana Đerdap 3 i Bistrica. Đerdap 3 bi imao smisla ako bi se pojavili na tržištu kao skladište energije za Europsku uniju. Da kupujemo struju iz susjedstva kada je jeftina, a prodajemo je iz te hidroelektrane kada je velika potražnja. Samo za domaće tržište to je prevelik projekt“, objašnjava Marković, da bi odlična kombinacija bila izgradnja reverzibilnih hidroelektrana i nuklearne elektrane.
On dodaje i da je jedan od problema nedostatak nuklearnih stručnjaka jer je nakon uvođenja moratorija ukinut taj odjel na Elektrotehničkom fakultetu, ali da nije loša ideja da se s nekim uđe u zajedničku investiciju. S druge strane, Bugarska ima dva reaktora u Kozloduju, a 2006. godine krenuli su u projekt izgradnje nuklearne elektrane s dva bloka kapaciteta po 1000 megavata u Belenama, što se na kraju nije ostvarilo. Također, samo 70ak kilometara od granice sa Srbijom, na Dunavu, Mađari su se odlučili za gradnju dva nova bloka u NE Paks, snage po 1200 megavata. S Rosatomom zaključili su ugovor o opskrbi opremom i od Rusije uzeli kredit od 10 milijardi eura. Ukupan projekt stoji 12,5 milijardi eura. Novi reaktori zamijenit će četiri postojeća koji će biti ugašeni od 2032. do 2037. godine. U Slovačkoj je nedavno dozvolu dobio treći blok u NE Mochovce, dok se 2023. godine očekuje puštanje u rad četvrtog bloje
megavata snage imat će dva nova bloka u mađarskoj NE Paks, blizu granice sa Srbijom
ka, oba kapaciteta po 471 megavat. I Slovenija planira izgradnju novog bloka u Krškom, za koji je zainteresirana i Hrvatska.
'Trebamo dvije hidroelektrane'
Europske zemlje, među kojima su, uz navedene, i Francuska, Češka, Finska, Poljska i Rumunjska potpisale su zahtjev za izjednačavanje energije iz nuklearnih elektrana s onom dobivenom iz obnovljivih izvora energije u kategorizaciji europske zelene energetske tranzicije, čime bi se otvorio prostor da se europskim novcem sufinancira izgradnja nuklearki.
Prema podacima Eurostata, 2019. godine nuklearne elektrane su u ukupnoj proizvodnji struje u EU sudjelovale sa 26,2%. Iz fododajući silnih goriva dobiveno je 43,6% struje, iz vjetra 13%, iz hidroelektrana 12% i od sunca 4,5%.
Međutim, postoji i snažan otpor nuklearnim elektranama u Europi, posebno u Njemačkoj, ali i u Srbiji.
Zvezdan Kalmar, iz Centra za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR), izjavu direktora Beogradskih toplana vidi kao kontranapad s ciljem da se skrene s ozbiljne rasprave o klimatskim promjenama.
“Ja sam ovu izjavu razumio kao poziv da se pretvorimo u koloniju, da nam strane kompanije izgrade nuklearku“, kaže Kalmar, dodajući da su Srbiji potrebne dvije hidroelektrane, Đerdap 3 i Bistrica, a ne nuklearne elektrane.