Porezna ‘češlja’ poslovanje paušalnih obrta, prvo – upitnici
Protiv paravana Cilj je razotkriti one koji zloupotrebljavaju povoljniji sustav oporezivanja
U praksi je s vremenom uočeno da se paušalni obrt u sve većoj mjeri koristi zapravo za prikriveni nesamostalni rad
Na adrese brojnih vlasnika paušalnih obrta uskoro će iz nadležnih ispostava Porezne uprave stići upitnici u kojima ih se propituje o načinu poslovanja. Dio je to akcije pojačanog nadzora u koji se ide zbog sve raširenije pojave da se porezne pogodnosti koje nosi paušalni obrt koriste suprotno intenciji zakonodavca. U najkraćem, kroz poreznu reformu na taj se način željelo potaknuti razvoj malih poduzetnika, ali u praksi je s vremenom uočeno da se paušalni obrt u sve većoj mjeri koristi zapravo za prikriveni nesamostalni rad.
Zbog jednostavnog i porezno povoljnijeg sustava oporezivanja paušalnog obrta brojni su se zaposlenici tvrtki odlučili na otkazivanje ugovora o radu, da bi se potom prebacili u paušalce i nastavili raditi za iste poslodavce, ali uz manja porezna davanja. Među ostalim, tijekom porezne reforme i prihodni je prag za paušalno oporezivanje podignut na 300 tisuća kuna.
U javnosti se to pitanje dugo povlači, ponajprije u kontekstu nelojalne konkurencije i problema zadržavanja radne snage. O tome su najčešće progovarale kompanije iz IT sektora koji je, u pogledu plaća i radne snage jače izložen i stranim konkurentima.
“Paušalni obrt sjajan je institut u hrvatskom gospodarstvu, ali situacija u kojoj netko može zaposliti obrtnika da radi sve kao i zaposlenik, ali uz mnogo manji trošak plaće, narušava tržišnu ravnotežu”, još je prije dvije godine na tu temu isticao Alan Sumina iz Nanobita. Problem je, kaže, što ne postoje jasni pravni propisi što smijete, a što ne smijete napraviti. Ako paušalci mogu raditi za strane tvrtke, zašto ne bi mogli raditi za hrvatsku?, retorički se zapitao.
Među ostalima, potpredsjednik HUP-ove ICT Udruge Hrvoje Balen proljetos je pak upozoravao kako je “jako česta praksa da tvrtke iz ostatka EU traže zaposlenike u Hrvatskoj da otvore paušalni obrt i tako im nude visoke plaće, a zaobilaze hrvatski porezni sustav”.
U jučerašnjoj se objavi Porezne uprave kojom se najavljuje pojačan nadzor i slanje upitnika za “utvrđivanje obilježja kriterija nesamostalnog rada za slučajeve korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona” ne referiraju na specifičnosti pojedinih sektora. Spomenuta praksa, uostalom, i nije svojstvena samo IT sektoru. Kako su te pojavnosti prisutne već duže vrijeme, o njima već postoje i određene analize u sustavu Porezne, pa će inspektori na razini ispostava upitnike zapravo slati ciljano. Primjerice, oni nisu namjenjeni paušalcima u sustavu fiskalizacije.
“Ističemo kako Porezna uprava podržava obrtnike koji odabirom paušalnog načina oporezivanja pojednostavljuju svoje poslovanje. Međutim, pritom će poduzimati i mjere kako bi se spriječilo korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona”, navodi se u priopćenju.
Nepoštene prakse U sferi paušalaca čest je i rad za strane kompanije, što nameće i pitanje nelojalne konkurencije, upozorava ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša
To naglašava i ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša, podcrtavajući da je u sferi paušalaca čest i rad za strane kompanije, što nameće i pitanje nelojalne konkurencije. Iz PP smo jučer dobili podatak da je udio obveznika poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji porez plaćaju paušalno s 18,77% u 2015. buknuo na 47,66% u 2021.
Povećanje na 300.000 kn
U PU podsjećaju kako su s ciljem poticanja razvoja malih i/li mladih poduzetnika izmijenjeni propisi i proširen je krug obrtnika koji dohodak mogu i žele utvrđivati u paušalnom iznosu (povećanje praga za paušalno oporezivanje na 300 tisuća kuna, ukidanje ograničenja glede djelatnosti koje se paušalno mogu oporezivati, smanjenje poreznog i administrativnog opterećenja), te da su kroz mjere aktivne politike zapošljavanja omogućene potpore za samozapošljavanje. u određenim slučajevima umjesto sklapanja ugovora o nesamostalnom radu potiče se osnivanje obrta koji dohodak utvrđuju u paušalnom iznosu te se naknade za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada isplaćuju kroz isplate prema paušalnom obrtu. Takva postupanja, motivirana kako bi se iskoristio način obračuna namijenjen paušalnim obrtnicima unatoč postojanju obilježja nesamostalnog rada, predstavljaju korištenje poreznih pogodnosti suprotna su svrsi zakona”, navode u Poreznoj pozivajući se na odredbe Općeg poreznog zakona i Zakona o porezu na dohodak (u dijelu koji definira obilježja nesamostalnog rada).
U okviru tzv. općih informacija od paušalaca se u upitniku traži opis djelatnosti kojom se bave, načina pronalaska poslovnih partnera te sklapanja poslovnih odnosa, broj poslovnih partnera, imaju li vlastiti poslovni prostor, sredstva za rad i opremu... Ključno pitanje je pak postoji li isplatitelj primitaka čije isplate čine više od 50 posto ukupnih primitaka paušalnog obrta. Od onih koji imaju dominantnog isplatitelja traže se podaci o tome imaju li s njim potpisan ugovor, a ukoliko to nije slučaj poreznicima bi trebali pojasniti poslovni odnos (formu, razdoblje, način plaćanja...).
Sve o 'glavnom klijentu'
Pored toga, u okviru utvrđivanja elemenata kontrole ponašanja od paušalaca se traže i odgovori o tome određuje li im “glavni klijent” mjesto , vrijeme i način obavljanja posla te koriste li u radu njegovu opremu i sredstva za rad. Morat će odgovoriti i pruža li im taj isplatitelj mogućnost edukacije i/li tečaja te je li ga slao na službeni put, podnose li mu izvješća o dinamici izvrše“Međutim, nja posla, mogu li slobodno ugovoreni posao prenijeti na treću osobu, kao i postoji li u poslovnom odnosu postupanje prema pravilima o autorskim i sličnim pravila. U upitniku se od njih traži i da navedu primaju li od dominantnog isplatitelja i primitke poput naknade za bolovanje ili godišnji odmor, ulaže li u njihovu opremu, alate i materijale te jesu li kroz godinu mjesečni primici približno ujednačeni.
Iako se pojačani nadzor obrazlaže praksom koja je protivna svrsi zakona, a posljedično i nelojalnom konkurencijom, lako je pretpostaviti da je on potaknut i izmicanjem značajnih proračunskih prihoda. ❖