‘Deficit će premašiti planirano, ali neće ugroziti uvođenje eura’

Bitno je, kaže, da već ove godine okrećemo trend duga u BDP-u, poručio je jučer ministar financija Zdravko Marić

Deficit opće države ove će godine biti viši od 3,8 posto BDPa, ali nešto veći manjak u odnosu na službene projekcije neće ugroziti naš dijalog s institucijama Europske unije, poručio je ministar financija Zdravko Marić za jučerašnjeg izlaganja na konferenciji “Izazov promjene” koja se održava u Rovinju. Bitno je, kaže, da već ove godine okrećemo trend duga u BDPu. Prema ministru, udjel javnog duga ove godine trebao bi se spustiti na oko 86 posto. Povratak na silaznu putanju potom bi u idućim godinama trebao ići dinamikom smanjivanja od tri postotna boda godišnje.

U nekoliko godina koje su prethodile pandemijskoj 2020. tempo spuštanja duga bio je i osjetno jači, no s korona krizom taj je trend prekinut, a lanjski porast razine duga “izbrisao” je višegodišnja ostvarenja u tom pogledu. Državni zavod za statistiku, pak, jučer je ponudio drugu od dvije notifikacije o proračunskom manjku i dugu na razini opće države koje tijekom godine, prema uobičajenom kalendaru izvješćivanja, članice EU podnose Europskoj komisiji odnosno Eurostatu.

U listopadskom Izvješću o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u odnosu na travanjsku notifikaciju DZSa te su veličine blago korigirane, i to naviše, a korekcije su i ovaj put uglavnom posljedica određenih promjena obuhvata opće države.

Tako je “po novom” deficit za 2020. utvrđen na 27,85 milijardi kuna ili 7,4 posto BDPa, što je oko 350 milijuna ili 0,1 postotni bod više nego po proljetnom izvješću. Istodobno je razina duga opće države revidirana naviše za oko 545 milijuna, sa 329,7 na 330,2 milijarde kuna, odnosno 87,3 posto BDPa umjesto 87,1 posto.

Nakon višegodišnje silazne putanje razine javnog duga, pandemija je prekinula taj trend, što se očitovalo u porastu njegova udjela u BDPu za čak 16,2 postotna boda. Nominalno je dug opće države lani porastao za 37 milijardi kuna, što je postotno nešto manji porast (12,6%) nego u relaciji s BDPom koja, dakako, odražava i prošlogodišnji oštar pad BDPa.

DZSova izvješća o manjku i dugu inače su se pratila s dosta pozornosti jer se na njima temelji fiskalni nadzor EK nad zemljama članicama.

86 posto udjela javnog duga u BDP-u Marićeva je najava za 2021.