I nakon reforme fiskalna pravila EU ostat će ‘rastezljiva’
Zbog suspenzije ograničenja sva odstupanja bez posljedica
Ona pokazuju zadovoljavaju li kriterije iz Maastrichta (deficit manji od tri posto te javni dug do 60 posto BDPa), a odstupanja su u konačnici implicirala i tzv. procedure za otklanjanje prekomjernog manjka, kao i makroekonomskih neravnoteža.
Samo na uvid
Međutim, budući da su fiskalna pravila privremeno suspendirana, kakva god izvješća danas stižu ona ne podrazumijevaju konzekvence i zapravo se samo primaju na znanje. Dovoljno je reći da su kod nekih velikih ekonomija EU razine duga i lani premašivale BDP, a prema prognozama Europske komisije za ovu godinu, npr. za Italiju se predviđa na oko 160 posto BDPa, za Francusku, Španjolsku i Belgiju između 115 i 120 posto BDPa, za Portugal oko 127 posto, Grčku 205 posto BDPa. Usporedbe radi, prema posljednjim prognozama Komisije u Njemačkoj se ove godine računa s dugom na razini oko 73 posto BDPa.
I raspon očekivanih deficita je prilično širok, a u prosjeku se na razini Unije očekuje manjak od oko 7,5 posto BDPa (za europodručje nešto viših 8 posto).
U svakom slučaju, fiskalna pravila trenutačno imaju malo veze sa stvarnim stanjem i Europska komisija zapravo je već započela proces konzultacija za raspravu o tome hoće li i kako reformirati fiskalna pravila eurozone. Već ranije je i u godišnjem izvješću Europskog fiskalnog odbora za prošlu godinu zaključeno da bi se fiskalni okvir trebao bez odgađanja reformirati.
Analitičari s tim u vezi napominju kako bi se neke reforme mogle provesti bez promjena Ugovora, dok druge ne. Primjerice, eventualna promjena kriterija deficita od tri posto i duga od 60 posto zahtijevala bi izmjene Ugovora, dok bi se promjene vezane uz primjenu procedura sankcija (tzv. Postupak prekomjernog deficita) ili sporazum o drugim ciljevima mogle provesti bez promjena Ugovora.
Opća klauzula aktiviranja na početku pandemije, kojom su zapravo suspendirana fiskalna pravila jer državama članicama omogućuje da odstupe od srednjoročnog proračunskog cilja ili od odgovarajućeg puta prilagodbe prema tom cilju, zasad vrijedi i za 2022. Kako sada stoje stvari, proračuni za 2023. trebali bi se opet pridržavati pravila
Pakta stabilnosti i razvoja, no pitanje je je li to realno, Izdašne i masovne potpore u korona krizi uvelike su se odrazile na javne financije, pa bi povratak pravila na staro značio snažno fiskalno pooštravanje 2023. Ekonomistima to priziva u sjećanje slike nakon prošle financijske krize, kad se zemljama koje su bile prisiljene na najviše fiskalnog zaoštravanja omjer duga i BDPa dodatno povećao. Zato se nerijetko ističe kako Pakt za stabilnost i razvoj djeluje prociklično i opterećujuće za javna ulaganja, čime se, kažu, ugrožava budući potencijalni rast.
7,5
posto očekivani je prosječan deficit u EU u 2021., u eurozoni oko 8 posto
Pravila i euro Za Hrvatsku su ta pravila trenutačno bitna i u kontekstu eura. No, pita li se ministra Marića, zasad nema pitanja koja bi trebala ugroziti naš dijalog s institucijama EU
Financiranje zelene tranzicije
U tom kontekstu danas se, s jedne strane, često provlači i pitanje financiranja zelene tranzicije, a s druge strane pitanje fiskalne konsolidacije na važnosti dobiva zbog strukturnih izazova povezanih sa starenjem, ali i činjenicom da kamatne stope neće baš unedogled biti olakotne za servisiranje rastuće tereta duga.
Kako bilo, ekonomski analitičari upozoravaju da bi zemlje članice za izrade programa konvergencije idućeg proljeća trebale imati kakvetakve smjernice u pogledu budućih fiskalnih pravila, iako je jasno da se do kompromisa na razini EU neće baš lako doći.
Tome pak, osim što npr. Njemačka i Nizozemska još čekaju novu vladu, u prilog ne idu ni predsjednički izbori 2022. u Francuskoj, i to za predsjedanja eu. Zbog svega se računa da će, sa ili bez službenih promjena fiskalnih pravila, fiskalne politike u eurozoni ostati prilagodljive još nekoliko godina, a mnogi će reći da to podrazumijeva i moguće jačanje napetosti u euro skupini.
Za Hrvatsku su ta pravila trenutačno bitna i u kontekstu konvergencijskih kriterija za euro. No, pita li se ministra Marića, zasad nema pitanja koja bi trebala ugroziti naš dijalog s institucijama Europske unije. ❖