Kineska (pre)stroga ‘korona politika’ počela odbijati strane investitore
Uslužni sektor u travnju zabilježio pad na najnižu razinu u posljednje dvije godine
Kinu manje poželjnim odredištem za ulaganja smatra 78% ispitanika, pokazuje anketa Europske gospodarske komore u Pekingu
Politika nulte tolerancije na širenje zaraze koronavirusom snažno se negativno odrazila na uslužni sektor kineskog gospodarstva. Kako navodi Financial Times, aktivnost u uslužnom sektoru pala je na najnižu razinu u posljednje dvije godine jer su stroge epidemiološke mjere dodatno zasjenile ionako tmurne prognoze ekonomskog rasta.
Caixin indeks menadžera nabave, koji pokazuje koliko su kompanije osjetile porast ili pad poslovnih aktivnosti na mjesečnoj razini, pao je u travnju na 36,2 bodova, sa 42 u ožujku. To je drugi najizraženiji pad otkako se prate ovi podaci od 2005. godine.
Paralizacija gospodarstva
“Novi val COVID-19 zaraze snažno je udario uslužni sektor”, kaže za FT Wang Zhe, stariji ekonomist u Caixin Insight Groupu pojašnjavajući da su se ponuda i potražnja “snažno smanjile”. Rezultati istraživanja posljednji su u nizu pokazatelja ekonomskih problema koje je izazvala vladina politika suzbijanja širenja koronavirusa, zbog koje su deseci milijuna Kineza već tjednima zatvoreni u svojim domovima, a gospodarstvo je praktički paralizirano.
Stroge mjere suzbijanja koronavirusa u Kini utječu na poslovanje čak tri četvrtine europskih kompanija, pokazalo je u četvrtak istraživanje Europske gospodarske komore u Pekingu. Kompanije se uglavnom žale na probleme u logistici, skladištenju i u lancima opskrbe, a ukazuju i na otežano planiranje poslovnih putovanja i sastanaka, utvrdila je komora. Njihovi prigovori uključuju i ograničenu dostupnost sirovina i probleme u isporuci gotovih proizvoda unutar Kine.
Gotovo 60 posto kompanija snizilo je zbog zaključavanja prognozu prodaje u Kini u tekućoj godini, pokazalo je istraživanje. “Mnogim je ispitanicima kinesko tržište sada znatno manje privlačno”, zaključuju u komori, dodavši da Kinu manje poželjnim odredištem za ulaganja smatra 78 posto ispitanika. “Poduzeća su pragmatična i uvijek traže optimalne uvjete”, napominju. Vladu u Pekingu pozivaju da politiku nulte tolerancije na COVID zamijene imunizacijom starije populacije kako bi obnovila povjerenje u kinesko tržište.
Istraživanje Caixina na 400 kompanija pokazalo je da su morale sniziti cijene zbog nagloga pada potražnje dok su cijene prijevoza porasle zbog ograničenja kretanja između gradova. Lokalne vlasti - pribojavajući se unošenja zaraze iz drugih sredina - uveli su stroga ograničenja mnoštvu regionalnog prometa koji inače osigurava protok roba od dobavljača do kupaca.
Problem u Šangaju
Ekonomisti upozoravaju da bi posljedice takve epidemiološke politike mogle biti još ozbiljnije nego tijekom prve pojave tada nepoznatog koronavirusa u Wuhanu prije dvije godine. Naime, sadašnje epidemiološke mjere usmjerene su na područje Šangaja, gdje je smješteno mnoštvo tehnoloških kompanija i proizvođača automobila. Tek nedavno, uslijed pada broja zaraženih, došlo je postupne normalizacije u tamošnjim kompanijama, uključujući i pogon američkog proizvođača električnih vozila Tesla.
Nekoliko gradova, uključujući Wuhan i Hangzhou, uvele su mjeru obveznog testiranja stanovnika svakih 48 sati ako žele koristiti javni prijevoz, jesti u restoranima ili posjećivati javna mjesta. Gradske vlasti Pekinga ocijenile su epidemiološku situaciju u glavnom gradu “vrlo izazovnom”, iako je zabilježen 51 novi slučaj zaraze. U proteklih tjedan dana broj dnevnih slučajeva u Pekingu uglavnom se “vrti” oko 50. Vlasti su jučer zatvorile nekoliko stanica podzemne željeznice te autobusnih linija. K tome, zatražili su od uredskih zaposlenika iz Chaoyanga, najvećeg gradskog okruga, da rade od kuće. Stručnjaci tvrde da uvedene mjere de facto znači “zaključavanje” gradova i produženje ekonomskog utega uslužnom sektoru.